Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će bankama postrožiti uvjete za jeftine kredite postupnim ukidanjem iznimno blagih propisa o kolateralima u vrijeme pandemije covida 19.

Najava signalizira novi korak u smjeru ukidanja izvanrednih mjera potpore koje je središnja monetarna vlast u području primjene zajedničke valute uvela kako bi ublažila gospodarske posljedice pandemije covida-19, primjećuje Reuters.

Krajem ožujka ECB će ukinuti krizni pandemijski program kupnje obveznica, vrijedan 1.850 milijardi eura, a nagovijestio je i moguće ubrzano gašenje redovnog programa kupnji (APP), koji su bili oformili kako bi poduprli gospodarstvo i potaknuli inflaciju nakon dužničke krize.

U drugom tromjesečju planiraju intenzivirati kupnje u sklopu APP-a u odnosu na prva tri mjeseca i u travnju će kupiti obveznice u vrijednosti 40 milijardi eura, smanjiti vrijednost programa na 30 milijardi u svibnju i na 20 milijardi u lipnju, pokazalo je priopćenje ECB-a.

Dosadašnji plan predviđao je kupnju dužničkih papire za 40 milijardi eura mjesečno kroz cijeli drugi kvartal, te za 30 milijardi mjesečno tijekom trećeg kvartala i za po 20 milijardi eura mjesečno od listopada.

Danas su najavili da će u fazama ukidati mjere kojima su komercijalnim bankama olakšali zaduživanje, pa i u vrijeme velikih tržišnih previranja u proljeće 2020., mobilizacijom dodatnog kolaterala u vrijednosti 240 milijardi eura.

Od srpnja tako više neće kao kolateral prihvaćati obveznice koje su u pandemiji izgubile investicijski rejting i značanije će umanjivati vrijednost imovine koju banke nude kao kolateral za kredit.

Signalizirali su ipak da će nastaviti podupirati najslabije članice eurozone budući da će bankama i dalje dopuštati da kao kolateral koriste grčke državne obveznice, unatoč neinvesticijskom kreditnom rejtingu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dodali su i da bi i u budućnosti mogli ignorirati kreditne rejtinge, što ulijeva nadu zemljama s nižim rejtinzima kao što su Cipar, Portugal i Italija, primjećuje Reuters.

“Upravno vijeće ECB-a zadržava pravo da i u budućnosti, bude li opravdano, zanemari rejtinge koje agencije dodjeljuju”, priopćio je ECB, dodavši da time želi izbjeći “mehanicističko” oslanjanje na njihove ocjene.

Cijeli proces trebao bi završiti u prosincu 2024., kada se otplati posljednja tranša najnovijeg kruga povoljnih dugoročnih kredita kojima je ECB preko komercijalnih banaka nastojao poduprijeti gospodarstvo u pandemiji.