Na godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ruskom gradu Kazanu se osim rezultata i ostvarenja govorilo o daljnjim planovima na području regije. Tako se pokazalo kako je EBRD vrlo zainteresiran za ulazak u Hrvatsku poštansku banku, no teško je vjerovati da će se bilo što konkretnije dogovoriti prije kraja godine, a sigurno ne prije izbora u Hrvatskoj. Direktorica EBRD za Hrvatsku Charlotte Ruhe za Poslovni dnevnik izjavila je kako je istina da je EBRD ministru financija Ivanu Šukeru izrazio želju za investiranje u HPB, a sve radi povećanja kapitala HPB-a i organskog rasta te banke. “Ta bi investicija mogla započeti i privatizacijski proces same banke. EBRD ne vidi razloga da HPB bude prodan nekom strateškom investitoru, a idealan primjer za uspješnu prodaju i razvitak takve banke je upravo mađarska OTP banka kojoj je privatizacija pomogla da se uspne na višu razinu i uspješno konkurira stranim bankama”, izjavila je Ruhe. EBRD je na skupštini objavio i rekordnu dobit što je izazvalo veliku internu debatu, i to ponajprije u pitanju što bi ta razvojna banka za zemlje bivšeg komunističkog bloka trebala učiniti s viškom gotovine. Neto dobit te banke nakon provizija u 2006. porasla je 60 posto, na 2,4 milijarde eura, s prethodnog rekorda od 1,5 milijardi eura u 2005. Od posljednje strategije za Hrvatsku plasmani EBRD-a u Hrvatskoj su se znatno povećali. Prema podacima za 2005. godinu, povećani su na sveukupno 1,3 milijarde eura, uz oko 3 milijarde eura mobiliziranih sufinanciranjem. Svake godine od 1999. godine banka je u Hrvatskoj uložila prosječno 150 milijuna eura godišnje. U skladu s prijašnjom strategijom banka je znatno povećala svoje sudjelovanje u sektoru infrastrukture, uključujući lokalnu razinu i sektor poduzetništva. Sljedeće dvije do tri godine težište će biti na ulaganjima u mala i srednja poduzeća (65 posto ulaganja u 2005.), turizam i zaštitu okoliša te usmjeravanju stranih ulaganja u zemlju. Prošle je godine banka otkrila svoju strategiju za idućih pet godina koja predviđa premještanje većih investicija dalje na istok i jug što će rezultirati povećanim aktivnostima na području Rusije, Ukrajine, središnje Azije, Kavkaza, zapadnog Balkana i jugoistočne Europe, a aktivnost na području srednje Europe zabilježit će znatan pad.