Europska banka za obnovu i razvoj otvorit će novu kreditnu liniju vrijednu tri milijarde eura regiji jugoistočne Europe kako bi pomogla države najteže pogođene krizom u eurozoni u iduće dvije godine. U EBRD-u detalje plana žele finalizirati do kraja godine, a zajam će se odnositi i na Hrvatsku, potvrdili su Poslovnom dnevniku u londonskom uredu EBRD-a. Da europska razvojna banka razmatra velik zajam za regiju Reutersu je otkrio njezin čelnik Suma Chakrabarti tijekom skupštine Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) u Tokiju. Istaknuo je da želi uvjeriti i druge institucije da financijski pridonesu planu, a dosad je interes za to iskazala Svjetska banka.

Dodatni poticaj

Financijskom injekcijom želi se potaknuti zapošljavanje kroz velike infrastrukturne projekte, poput gradnji željeznica i cesta, te iskoristiti efekt multiplikacije. Procjena europske razvojne banke je da svaki euro koji uloži EBRD privuče 2,6 eura privatnih ulaganja, što bi značilo 7,8 milijardi eura ulaganja u regiju."Cijelo vrijeme slušamo o Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, no gotovo nitko ne govori o drugim zemljama u susjedstvu koje imaju problema s efektima prelijevanja", rekao je Chakrabarti. To sea odnosi na balkanske zemlje koje ovise o grčkim, talijanskim, ali i ulaganjima drugih zemalja. Među ugroženim zemljama EBRD smješta i Hrvatsku kojoj, zajedno sa Slovenijom i Mađarskom, predviđa pad gospodarske aktivnosti u ovoj godini.

Još bez konkretnih iznosa

"Dosad su napori uglavnom bili usmjereni u rezanje deficita, ali prepoznajemo potrebu za strukturnim reformama u zemljama regije tako da, kad se rast vrati u nju, zemlje budu imale koristi od toga", rekao je Chakrabarti. Zasad je prerano reći koliko bi od novog zajma moglo doći u Hrvatsku. Neovisno o njemu, šefica zagrebačkog ureda EBRD-a Zsuzsanna Hargitai rekla da je plan banke za ovu godinu financirati između 210 i 300 milijuna eura u Hrvatskoj. "Naše nove financijske obveze tiču se javnog i privatnog sektora, stoga ukupan iznos može biti manji, ali i veći", rekla je Hargitai. Osim europske krize i više cijene novca regija se bori i sa smanjenim kreditiranjem velikih europskih bankarskih grupacija. One smanjuju izloženost u pokušaju da uravnoteže svoje bilance čime negativno utječu na rast zemalja regije.