U prvoj polovici godine  hrvatski je javni dug porastao za 16 milijardi kuna ili oko 10 posto, na 172 milijarde na kraju lipnja.

Glavni 'krivac' za to je preuzimanje kreditnih obveza brodogradilišta u javni dug, na što se odnosi više od polovice prirasta duga, dok je za ostatak povećanja mahom zaslužan proračunski deficit, odnosno zaduženja za pokrivanje manjka. Država je preuzela i preknjižila ukupno 9,2 milijarde kuna obveza po jamstvima brodogradnji, čime su one postale njezine izravne, a ne potencijalne obveze, pojasnili su iz Ministarstva financija, dodajući kako su to ukupne garantirane obveze sektora brodogradnje te da u budućnosti više ne bi tebalo biti daljnjih obveza za državu po toj osnovi. Usporedno s povećanjem javnog duga zbog preuzimanja dugova škverova, potencijalni se dug države po osnovi danih jamstava smanjio, ali kako je u tom razdoblju izdano dvije milijarde kuna novih jamstava, iznos potencijalnih obveza države po jamstvima smanjen je za 7,5 milijardi kuna. Drugi po opsegu doprinos rastu javnog duga u prvom polugodištu proizlazi iz proljetnog zaduženja kroz izdanje 1,5 milijardi dolara državnih obveznica, a u znatno manjoj mjeri porastu duga je kumovalo neto povećanje kratkoročnog unutarnjeg duga po trezorskim zapisima.  Osim što središnja država dominira u strukturi javnog duga, na nju se, dakle,  odnosi i cjelokupan polugodišnji prirast. Sa146 milijardi kuna na kraju 2011. javni je dug središnje države na kraju lipnja dosegnuo 162 milijarde kuna. Veći dio tog iznosa, gotovo 103 milijarde, odnosi se na domaći dug, dok je 36 posto ili nešto više od 59 milijardi inozemni.

Na ostalim razinama državne vlasti javni je dug porastao, relativno gledano, gotovo simbolično. Kod izvanproračunskih korisnika povećao se za 152 milijuna, na nešto više od 8 milijardi kuna, dok je kod lokalne države smanjen za 127 milijuna, na 1,9 milijardi. Prema Ministarstvu financija, u prvih šest mjeseci udjel javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 na 50,5 posto BDP-a. Većina analitičara barata udjelima iznad 60 posto jer promatra javni dug u nešto širem obuhvatu, s jamstvima, pa i dugom HBOR-a. Ukupna jamstva iznose 39 milijardi kuna ili 11,5 posto procijenjenog  BDP-a, a kraj 2011. bila su na gotovo 14 posto BDP-a. Dug HBOR-a je u prvih pola goidne porastao za 4,2 milijarde kuna, na 17,5 milijardi, čime se njego udjel povećao sa 4 na 5,1 posto BDP-a. U takvom obuhvatu javni dug premašuje 67 posto BDP-a.