Država će na sutrašnjoj aukciji institucionalnim ulagačima na upis ponuditi milijardu kuna i 20 milijuna eura trezorskih zapisa. Budući da je na posljednjoj aukciji cijena kratkoročnog duga skočila ‘u nebo’, s nestrpljenjem se čeka sutrašnje nadmetanje. Relativno visok iznos koji država želi prikupiti posljedica je istodobnog dospijeća jer ministru financija Slavku Liniću na naplatu stiže 1,3 milijarde kunskih te 20 milijuna eura jednogodišnjih zapisa s valutnom klauzulom.

Visoke potrebe

Rast prinosa na kratkoročni dug ne bi bio iznenđenje na tržištu. Potrebe države za refinanciranjem u narednom razdoblju ostaju visoke; do sredine listopada na naplatu dospijeva 5,8 milijardi kuna trezorskih zapisa, kao i 375 milijuna eura sindiciranog kredita. Apetiti države u kombinaciji sa rastom premije na rizik (jednogodišnji CDS) od 26 postotnih bodova od kraja srpnja na tržištu su otvorila očekivanja o rastu prinosa na trezorske zapise. S druge strane, investitori nemaju širok raspon alternativa za ulaganja, a istodobno je u sustavu više od četiri milijarde kuna viška likvidnosti, a očekuje se još sezonski priljev od oko dvije milijarde kuna nakon što turističke kune pristignu na depozitne račune u bankama. 

Posljednji financijski ogled države i njezinih kreditora u kojem je refinancirano 700 milijuna eura donio je kamatnu stopu pet posto za 18-mjesečno dospijeće. Uz tu cijenu ulagači su iskazali potražnju za osjetno veći iznos i bili spremni upisati 1,15 milijardi eura, odnosno 65 posto više od plana, a tolika potražnja dugo se nije vidjela na aukcijama zapisa. Sudionici na tržištu komentirali su tada da je cijena koju je država platila prilično visoka. Kamatna stopa od pet posto bila je neznatno niža od od cijene koju su nosili tada dospjeli zapisi od 5,25 posto. Premda cijena tog izdanja nesumnjivo održava financijske rizike države i jaz u javnim financijama, ulagači su više nego solidno zaradili jer je među igračima bilo onih koji su pristali posuditi novce uz tri posto prinosa.

Jeftinije euroobveznice

Trenutni prinos na trezorske zapise uz jednogodišnje dospijeće kreće se oko 1,5 posto. Euroobveznice države s rokom dospijeća 2014. nose prinos do dospijeća 2,4 posto, a one koje na naplatu stižu 2015. garantiraju prinos od gotovo 3 posto. Jesu li značajna odstupanja u cijeni bila tek jednokratan događaj ili je to naznaka promjene trenda jeftinog zaduživanja države kod domaćih banaka i ostalih financijskih institucija vidjet ćemo sutra nakon objave rezultata aukcije u poslijepodnevnim satima.