Iako je premija osiguravatelja već drugu godinu u padu, industrija osiguranja ima perspektivu. Branša za razliku od nekih srodnih sektora nije izvor sistemskih rizika, što je jedan od temelja za stabilnu budućnost.

Drugi je “agresivna” financijska edukacija i potencijalnih klijenata i državnih institucija kako bi osiguravatelji konačno stekli tržišni autoritet koji još nemaju, naglašeno je u ponedjeljak na osmom godišnjem skupu grupacije koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija održava u Zadru. Prosječna premija Hrvata na životnim osiguranjima iznosi 402 dolara; u EU 15 veća je od 2700 dolara i to je prostor na kojem se može graditi budućnost. No za razliku od uplata u treći mirovinski stup, država police životnih osiguranja, iako u konačnici imaju istu namjenu, ne priznaje kao mogućnost dugoročne štednje. “Branši nedostaje kompaktnost, morate sami više lobirati. Dokažite institucijama da ugovaranjem 100.000 polica oslobođenih poreza za poslodavca dugoročno generirate velika sredstva koja pridonose manjem zaduživanju Ministarstva financija za krpanje proračuna”, savjetovao je osiguratelje Ivan Vrljić, član Uprave Hanfe, poručivši da će regulator u sljedećem razdoblju fokus usmjeriti u nadzor rizika. Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinušić primijetio je da se proteklih šest godina, koliko je on izbivao iz branše, ništa bitno nije promijenilo u ponudi tržištu. On vjeruje da u sljedećih godinu-dvije slijedi konsolidacija i društava i grupacije. Industrija još nije uspjela smanjiti visoke troškove poslovanja koji dosežu i do 40 posto premije. Njihovo rezanje za 10 posto uvjet je opstanka, no na dio problema društva nemaju utjecaja. Jedan od njih je “harač” kojim Zavodu za zdravstveno osiguranje osiguratelji godišnje moraju uplatiti sedam posto premije od obveznih autoosiguranja. Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, i prvi čovjek Euroherca Damir Zorić veći problem od trendova u branši vide u mogućem raspletu situacije na razini države. Razlog su visoka obvezna ulaganja u vrijednosne papire i državne obveznice zbog čega osiguravatelji, s obzirom na iskustva iz regije, ne gledaju negativno na eventualni dolazak MMF-a. “Hrvatska je puna endemskih rizika, svjetska kriza nam je manji problem”, bio je slikovit Zorić, dodavši: “Bojim se istine koju nam možda nosi 2011.” Pozvao je i na “jači cehovski moral” kako bi se lakše prebrodili kaotični odnosi evidentni među samim osiguravateljima. Dok se ne promijeni aktualna gospodarska slika, a to je da danas samo oko 100.000 zaposlenih ostvaruje mjesečni prihod u visini 1000 eura, nezahvalno je prognozirati snažniji rast tržišta, ocjenjuje Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja.

Dobit

Euroherc najuspješniji
Euroherc osiguranje predvodi ljestvicu najuspješnijih osiguravatelja u prvih devet mjeseci. Podaci Hanfe pokazuju da je Euroherc zabilježio dobit od 115,8 milijuna kuna. Slijede ga Allianz Zagreb (60,9 mil. kuna), Jadransko osiguranje (53,4 mil. kuna) te Croatia osiguranje s dobiti od 38,6 milijuna kuna.