Ministarstvo financija u srijedu je iz proračuna isplatilo 233 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava. Najveći dio novca od 194,8 milijuna kuna odlazi na račune domaćih stambenih štedionica, a preostali iznos od 38,2 milijuna kuna uplaćen je za poticaj fondovima trećeg mirovinskog stopa, odnosno dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.

Treba napomenuti da se državna poticajna sredstva za stambenu štednju odnose za 2010. godinu što znači da ih štedionice čekaju dulje od godinu dana. Klijentima Prva stambene štedionice (PSŠ) u vlasništvu Zagrebačke banke, inače najveće štedionice, uplaćeno je 64 milijuna kuna poticaja. Iz Wüstenrota su također potvrdili da su im uplaćena državna poticajna sredstva, no ne i u kojem iznosu. Država i stambene štedionice preko nišana se gledaju od 2005. kada je tadašnji ministar financija Ivan Šuker odlučio smanjiti državna poticajna sredstva s 25 posto na 15 posto godišnje uplaćene štednje do najviše 750 kuna godišnje. Paradoksalno, u vremenima najveće proračunske rastrošnosti država je ocijenila da će potez donijeti značajne uštede. Rezultat je za državu bila godišnja ušteda od ni 200 milijuna kuna dok je rast na tržištu stambene štedionice bio praktički zaustavljen i otada one gube tržišni udio u korist banaka. Danas od pet stambenih štedionica tek dvije, Prva stambena štedionica Zagrebačke banke i štedionica PBZ-a, posluju pozitivno iako su i njihovi rezultati slabiji nego prethodne godine.Poticaje koje je država trebala uplatiti još za prethodne garniture vlasti dugo čekaju i u trećem mirovinskom stupu. Od 38,2 milijuna kuna poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju, iznos od 10,3 milijuna kuna uplaćeno je klijentima Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova čime je imovina Raiffeisenovog mirovinskog fonda premašila 582 milijuna kuna, objavili su iz tog fonda. Kao i kod stambene štednje, slab je interes za ulaganja u fondove trećeg stupa koji su krajem siječnja upravljali s tek 1,6 milijardi kuna.