Koristi ulaska Hrvatske u eurozonu daleko su veće od troškova, naglasili su ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na otvaranju konferencije Poslovnog dnevnika “Zagreb financijsko središte: Ususret euru”. Kako je istaknuo glavni urednik Vladimir Nišević, kada zakorači u eurozonu Hrvatska će zaokružiti svoj put ulaska u europske integracije koje su započele pridruživanjem NATO-au, a nastavile se ulaskom u Europsku uniju.

“Većina građana načelno podržava uvođenje eura, ali zapravo nema neko posebno mišljenje. Stoga propitujemo dobre i loše strane ulaska u eurozonu te želimo progovoriti o nečemu što dolazi kako ne bismo o tome govorili kada već bude tu”, kazao je Nišević. Pozdravljajući okupljene, potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis rekao je kako mu se čini da je 2018. bila vrlo uspješna za Hrvatsku aludirajući na uspjeh nogometne reprezentacije, ali i 5. obljetnicu ulaska u članstvo u EU. Potom je nastavio u ozbiljnom tonu: 
“Uvođenje eura je težak posao, ali je izvediv. Želim poručiti da je to otvoren proces temeljen na pravilima. Kriza je pokazala da sama nominalna konvergencija nije dovoljna, nužna je realna konvergencija. Zemlja mora pokazati stupanj ekonomske otpornosti. Zato bih Hrvatsku ohrabrio da implementira specifične preporuke EK, kao i druge reforme”, rekao.

Osvrćući se na stanje domaće ekonomije, Dombrovskis je naglasio da se prekomjerne makroekonomske neravnoteže smanjuju, poput visine privatnog i javnog duga, posebno istaknuvši važnost nenaplativih zajmova u bankovnom sektoru.

'Dug ostaje rizik za rast'

“Unatoč napretku, visina vanjskog i unutarnjeg duga ostaje rizik za potencijalni rast ekonomije”, upozorio je.

“S obzirom na povoljno okruženje, sada je vrijeme za implementaciju reformi da sustignete ostatak EU. Proces uvođenja eura može biti trnovit put, ali u konačnici građanima to donosi rast životnog standarda”, zaključio je Dombrovskis.

Zdravko Marić je istaknuo kako je u ponedjeljak gostovao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u raspravi sa studentima o aspektima članstva u eurozoni, a njih je ponajviše zanimalo što će ulazak u eurozonu značiti za građane, hoće li rasti plaće i cijene.

“Jednoznačnog odgovora nema. No, ako se uzme u obzir struktura gospodarstva i društva u cjelini, koristi su puno mjerljivije”, istaknuo je Marić. Kada bismo danas testirali ispunjava li Hrvatska pet Maastriških kriterija, u svim stavkama mogli bismo “staviti kvačicu”, tvrdi Marić. “Razina javnog duga i dalje je iznad propisanih 60% BDP-a, ali se smanjuje predviđenom dinamikom u skladu s odredbama pakta o stabilnosti i rastu”, naglasio je. Dodao je i da fiskalna politika jasno pokazuje da nam nije bitno puko ispunjavanje kriterija, već se želimo pozabaviti suštinom javnih financija. “Javni dug pada već treću godinu zaredom”, naglasio je Marić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

'Eurozona nije kišobran'

Guverner Boris Vujčić je istaknuo kako središnja banka ima snažnu podršku poslovnog svijeta za svoju strategiju ulaska u eurozonu. Kako je kazao, Hrvatska je najeuriziranija država od svih članica EU koje još nisu uvele euro. Što se tiče kratkoročnog plana ulaska u eurozonu, HNB je u procesu pripreme pisma za ulazak u tečajni mehanizam ERM II koje će biti poslano Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci. Pismo će biti poslano iduće godine, otkrio je Vujčić.

“Naš makroekonomski trend je jako dobar, ali ga treba zadržati kako bismo izašli iz procedure prekomjernih neravnoteža”, naglasio je. Stoga naredno razdoblje Hrvatska mora iskoristiti za provođenje strukturnih reformi. Naime, članstvo u eurozoni podići će potencijalne stope rasta BDP-a, ali samo članstvo nije jamstvo uspješnosti gospodarstva. “Eurozona nije kišobran koje štiti od loših makroekonomskih politika”, istaknuo je Vujčić i dodao kako će Hrvatska zatražiti blisku suradnju s EK u području nadzora bankovnog sustava. Time ulazimo u bankovnu uniju koja je još nedovršen europski projekt. “Prije ulaska u bankovnu uniju morat ćemo još jednom proći analizu bilanci banaka. Uvjereni smo da će analiza potvrditi zdravlje bankovnog sustava”, ističe Vujčić.