Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao prema euru i japanskom jenu, jer se u SAD-u iduće godine očekuje zaoštravanje monetarne politike, a u eurozoni i Japanu labavljenje.

Tečaj eura potonuo je prošloga tjedna prema američkoj valuti 1,9 posto, na 1,2230 dolara, a u petak je u jednom trenutku zaronio na 1,2221 dolar, najnižu razinu u 28 mjeseci.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena dolara porasla je 0,6 posto, na 119,50 jena.

Euro je oslabio i prema 'japancu', pa je njegov tečaj skliznuo 1,2 posto, na 146,15 jena.

Uspon dolara zahvaljuje se porukama čelnika američke središnje banke u srijedu da će se gospodarstvo nastaviti stabilno oporavljati i da očekuju daljnja poboljšanja na tržištu rada.

U priopćenju, nakon dvodnevne sjednice, Fed je izostavio frazu o držanju kamata na niskim razinama još 'određeno vrijeme' i poručio da će biti 'strpljiv' po pitanju normalizacije monetarne politike. To znači, kako je pojasnila predsjednica Feda Janet Yellen, da čelnici središnje banke neće povećati kamate na 'nekoliko idućih sjednica'.

Međutim, to je dosad najotvorenija najava da će iduće godine Fed povećati ključnu kamatu, koja se na rekordno niskoj razini blizu nula posto kreće još od prosinca 2008. godine.

U anketi Reutersa većina analitičara očekuje da će američka središnja banka povećati kamate do lipnja iduće godine, dok nekoliko njih očekuje taj potez do rujna.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

S druge strane, prilično je jasno da će središnje banke Japana, eurozone, pa i Kine iduće godine dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabosti tamošnjih gospodarstava, što bi moglo potaknuti jačanje američke u odnosu na valute tih zemalja.

U fokusu ulagača bio je prošloga tjedna i švicarski franak, koji je oslabio, nakon što je u četvrtak švicarska središnja banka iznenadila ulagače uvođenjem negativne kamatne stope od 0,25 posto na depozite u francima po viđenju kako bi zaustavila pritok novca od ulagača koji traže sigurno utočište za svoj kapital zbog pada cijena nafte i tečaja ruske valute.

"U proteklih nekoliko dana brojni su faktori izazvali pojačanu potražnju za sigurnim investicijama. Uvođenje negativne kamatne stope ulaganje u švicarski franak čini manje privlačnim i stoga podupire slabljenje njegova tečaja", stoji u priopćenju SNB-a.

Središnja banka ponovila je i da je odlučna braniti tečaj franka prema euru od 1,2 franka, što je kao svoj ključni cilj postavila na vrhuncu krize u eurozoni 2011. godine.

Zbog toga je tečaj eura u jednom trenutku skočio na najvišu razinu od sredine listopada, 1,2098 franaka, dok je cijena dolara dosegnula najvišu razinu od kolovoza 2012. godine, 0,9848 franaka.

"Investitori koji na računu drže franke, morat će snositi troškove. Kupci će ubuduće morati dva puta razmisliti da li im se isplati ulaganje u franak", kaže Geoffrey Yu, valutni strateg u UBS banci.

Analitičari ističu da bi takav potez SNB-a trebao privremeno ublažiti prodajne pritiske na euro u odnosu na franak.

"Ipak, zasigurno će trebati poduzeti više koraka kako bi se obranio tečaj franka, ako ECB uvede kvantitativno monetarno popuštanje u prvoj polovini 2015. Ovo je samo početak, sigurno slijede daljnji potezi", kaže Ipek Ozkardeskaya, analitičar Swissquotea.

U fokusu ulagača bio je prošloga tjedna i ruski rubalj, čiji se tečaj našao pod snažnim pritiskom zbog pada cijena nafte na najniže razine u pet i pol godina. Zbog toga je cijena dolara prema ruskoj valuti dosegnula novu najvišu razinu u povijesti.

Pod pritiskom su bile i valute drugih zemalja, čija gospodarstva znatno ovise o izvozu nafte, poput norveške krune i kanadskog dolara.