EN DE

Dokapitalizacija NLB-a od 300 mil. eura za konsolidaciju banke

Autor: Vlado Zagorec
21. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Belgijski KBC, sa 34-postotnim vlasništvom, još je krajem 2007. najavio da u dokapitalizaciji neće sudjelovati

Najveća slovenska banka s većinskim državnim vlasništvom, Nova Ljubljanska banka (NLB), započinje s novim krugom dokapitalizacije teškim 300 milijuna eura za koji će iznos biti pripremljen paket novih dionica. Pravo će prvokupa novih dionica imati postojeći dioničari, i to srazmjerno postojećim vlasničkim udjelima. Takvu je odluku u petak donio Nadzorni odbor NLB-a potvrdivši da belgijski bankarski koncern KBC, kao drugi po veličini vlasnik NLB-a, u takvoj dokapitalizaciji ne namjerava sudjelovati. Dokapitalizacijom prikupljenih 300 milijuna eura NLB namjerava potrošiti za konsolidaciju banaka unutar skupine NLB-a i nastavljanje rasta poslovanja, a čuju se i mišljenja da joj taj novac sada treba i za postizanje kapitalske proporcionalnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dionica skuplja do 300 eura
Predsjednik NO NLB-a Igor Marinšek objašnjava da će postupak dokapitalizacije biti u skladu sa Zakonom o tržištu financijskih instrumenata pa će prvi ciljevi biti pravednost i ravnopravnost. U praksi to znači da će u trećem krugu dokapitalizacije, u kojem će sudjelovati i mali dioničari, kupnja najvećeg mogućeg broja dionica biti ograničena. Koliko će dionica biti na raspolaganju malim dioničarima NLB će razotkriti tek u prospektu dokapitalizacije koji prethodno mora potvrditi slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), a to ne treba očekivati prije konca veljače ili početka ožujka. Prema neslužbenim bi se informacijama cijena dionica iz tog paketa trebala kretati od 335 do 350 eura, što je u drugom slučaju za nepunih 50 eura više od cijene koja je postavljena u dokapitalizaciji lanjskog rujna kada je NLB dobio 100 milijuna eura svježega kapitala. Belgijska je bankarska skupina KBC, sa 34-postotnim vlasništvom, drugi po veličini suvlasnik NLB-a, a još potkraj prošle godine je najavila da u takvoj dokapitalizaciji ne namjerava sudjelovati. S obzirom na to da KBC pravo prokupa neće iskoristiti nakon završene dokapitalizacije, njezin bi se udio mogao smanjiti na 27 posto vlasništva.

Najveća slovenska banka s većinskim državnim vlasništvom, Nova Ljubljanska banka (NLB), započinje s novim krugom dokapitalizacije teškim 300 milijuna eura za koji će iznos biti pripremljen paket novih dionica. Pravo će prvokupa novih dionica imati postojeći dioničari, i to srazmjerno postojećim vlasničkim udjelima. Takvu je odluku u petak donio Nadzorni odbor NLB-a potvrdivši da belgijski bankarski koncern KBC, kao drugi po veličini vlasnik NLB-a, u takvoj dokapitalizaciji ne namjerava sudjelovati. Dokapitalizacijom prikupljenih 300 milijuna eura NLB namjerava potrošiti za konsolidaciju banaka unutar skupine NLB-a i nastavljanje rasta poslovanja, a čuju se i mišljenja da joj taj novac sada treba i za postizanje kapitalske proporcionalnosti.

Dionica skuplja do 300 eura
Predsjednik NO NLB-a Igor Marinšek objašnjava da će postupak dokapitalizacije biti u skladu sa Zakonom o tržištu financijskih instrumenata pa će prvi ciljevi biti pravednost i ravnopravnost. U praksi to znači da će u trećem krugu dokapitalizacije, u kojem će sudjelovati i mali dioničari, kupnja najvećeg mogućeg broja dionica biti ograničena. Koliko će dionica biti na raspolaganju malim dioničarima NLB će razotkriti tek u prospektu dokapitalizacije koji prethodno mora potvrditi slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), a to ne treba očekivati prije konca veljače ili početka ožujka. Prema neslužbenim bi se informacijama cijena dionica iz tog paketa trebala kretati od 335 do 350 eura, što je u drugom slučaju za nepunih 50 eura više od cijene koja je postavljena u dokapitalizaciji lanjskog rujna kada je NLB dobio 100 milijuna eura svježega kapitala. Belgijska je bankarska skupina KBC, sa 34-postotnim vlasništvom, drugi po veličini suvlasnik NLB-a, a još potkraj prošle godine je najavila da u takvoj dokapitalizaciji ne namjerava sudjelovati. S obzirom na to da KBC pravo prokupa neće iskoristiti nakon završene dokapitalizacije, njezin bi se udio mogao smanjiti na 27 posto vlasništva.

Velik interes
Prema navodima TV Slovenija, KBC bi takvu odluku mogao promijeniti ako mu država omogući da postane većinski vlasnik NLB-a. S obzirom na udio vlasništva u NLB-i, država će a kupnju dionica iz proračuna morati osigurati 100 mil. eura. Prema informacijama, država će dionice fizičkim i pravnim osobama ponuditi putem poziva na uplatu dionica koje neće kotirati na burzi, a za to se zalaže KBC koji već više od godinu dana traži kupca za svoj udio NLB-a. Premda detaljnijih pokazatelja lanjskog poslovanja NLB-a nema, u financijskim krugovima ta banka uživa ugled uspješne banke pa domaći brokeri najavljuju veliko zanimanje malih dioničara za kupnju njezinih dionica. Da Slovenci žele investirati, pokazala je i nedavno obavljena uspješna prodaja prvog svežnja iz 49-postotnog državnog paketa dionica Nove kreditne banke Maribor (NKBM) u kojem je država 24 posto vrijednost namijenila malim dioničarima. Slovenci su za kupnju tih dionica dizali kredite, prodavali slabije dionice i izvlačili svaki ušteđeni euro pa je 110.256 malih dioničara uplatilo 749 milijuna eura i očekivani iznos premašili za 560 milijuna eura. Vrijednost je dionica NKBM već prvom kotacijom na LSE s početnih 27 eura skočila na 36,6 eura i burza je zabilježila rekordan promet. NKBM je druga po veličini banka pa će mali dioničari od dionice NLB-a očekivati još veću korist, i to bez obzira na to što prodaja NLB-ovih dionica neće biti po modelu IPO.

Menadžeri Janšinoj vladi u vezi s Kosovom savjetuju oprez

Menadžeri vodećih poduzeća zamolili su da Slovenija bude oprezna u vezi sa Kosovom. Slovenski privrednici upozorili su ministra privrede Andreja Bajuka na osjetljivo pitanje Kosova, za sastanka na kojem je ministar menadžerima najuspješnijih i najvećih poduzeća, između ostalog, predstavio prioritete slovenskog predsjedanja EU. Čelnik Gorenja Franjo Bobinac podsjetio je na problem, koji bi mogao proizaći iz predsjedanja EU, odnosno na politički rizik na zapadnom Balkanu i zbog toga zamolio da Slovenija bude oprezna u vezi sa statusom Kosova jer cjelokupna privreda te zemlje u velikoj mjeri ovisi o zapadnom Balkanu.

Autor: Vlado Zagorec
21. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Andrej Bajuk nije ministar privrede več ministar financija …[proud]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close