Odlukom da do kraja listopada dokapitalizira Komercijalnu banku sa 100 milijuna eura, srbijanska je vlada dala do znanja ostalim dioničarima kako se ne kani odreći većinskog udjela u najvećoj domaćoj banci.

Vlada je taj potez povukla dva mjeseca prije isteka roka za dokapitalizaciju jer bi u suprotnome većinski udio imali inozemni investitori. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 2006. godine postala je manjinski vlasnik s udjelom od 25 posto. Do nove dokapitalizacije došlo je 2009. godine kada su EBRD, međunarodna financijska korporacija IFC, njemački DEG i švedski Svedfondai uložili 120 milijuna eura i time premašili državni udio. No vladi je ipak dana prilika da do završetka 2012. godine uz spomenutu investiciju vrati odnos kapitala u prijašnje stanje. Da to nije učinjeno, državni kapital bi se smanjio sa 42,6 na 27,46 posto pa bi time većinsko vlasništvo prešlo na stranu EBRD-a, IFC-a, DEG-a i Svedfonda. Da je do toga došlo, oni bi na početku 2013. godine posjedovali ukupno 51,54 vlasničkog udjela u Komercijalnoj banci, koja se na srpskom financijskom tržištu nalazi na trećemu mjestu po visini aktive i ostvarene dobiti, iza Intese i UniCredit banke, a po visini štednih uloga građana je uvjerljivo na prvome mjestu s više od milijarde eura.

Osim toga riječ je o jedinoj banci s većinskim državnim udjelom koja uspješno posluje za razliku od Agrobnke, Vojvođanske razvojne banke i još nekoliko manjih kreditora koji su ili u golemim gubicima ili na samom rubu preživljavanja. Inače, Komercijalna banka bila je i "sjeme razdora" između Srbije i Međunarodnoga monetarnog fonda koji je smatrao da su neki investicijski projekti države, pa tako i spomenuta dokapitalizacija, preveliki te da mogu ugroziti javni dug i deficit. Zato su tražili od vlade da se odrekne ulaganja u banku.