Dok Europa i Amerika moraju podizati kamatne stope kako bi obuzdali inflaciju, Rusiju muči dijametralno suprotan problem.

Zbog oštrog usporavanja rasta cijena ruska središnja banka krajem prošloga tjedna snizila je kamatnu stopu više od očekivanja, čime se ona spustila na razinu prije ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

Dodatno labavljenje
Dok su ekonomisti očekivali smanjenje od 50 baznih bodova, Banka Rusije pod vodstvom guvernerke Elvire Nabiuline odlučila se za smanjenje od čak 150 baznih bodova. Time je kamatna stopa pala sa 9,5 na 8 posto, prenosi Bloomberg.

K tome, središnja je banka signalizirala kako namjerava dodatno sniziti olabaviti monetarnu politiku tijekom drugog polugodišta. Inače, ovo je već peto uzastopno snižavanje cijene novca Banke Rusije. Objavom vijesti vrijednost rublje prema američkom dolaru pala je za 2,6 posto.

Guvernerka Nabiulina izjavila je na konferenciji za medije kako je odluka bila motivirana padom cijena te sniženim očekivanjima za inflaciju u narednom razdoblju.

“Posljednji podaci pokazuju da će pad gospodarstva biti produžen te vjerojatno manje dubok”, kazala je Nabiulina. Između tri opcije labavljenja monetarne politike, Banka Rusije odlučila se za najveće rezanje kamatne stope, dodala je guvernerka.

Ciklus snižavanja kamatne stope započeo je u travnju nakon usporavanja inflacije uslijed brzog jačanja ruske valute te snažnog “hlađenja” gospodarstva pritisnutog sankcijama. No, upravo zbog izolacije od međunarodnih tržišta, Rusija je više imuna na posljedice zaoštravanja monetarne politike vodećih zapadnih središnjih banaka.

“Središnja banka odlučila je biti proaktivna, ali nitko nije očekivao u tolikom obimu”, komentirao je za Bloomberg Dmitrij Polevoj, ekonomist u tvrtki Locko-Invest. Prema njegovom mišljenju, središnja će banka sada uzeti kratki predah i motriti makroekonomske trendove.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izbijanjem rata u Ukrajini i kažnjavanjem Rusije zbog pokretanja sukoba oštrim sankcijama, zapadni ekonomisti u ožujku su procjenjivali da će njezino gospodarstvo ove godine pasti i do 10 posto. No, prognoze su sada znatno ublažene te se očekuje znatno blaža recesija. Ponajprije zbog fiskalnih poticaja te rastuće proizvodnje nafte čime je premošten utjecaj američkih i europskih sankcija.

Poticanje potražnje
Zbog sankcija uvoz robe u Rusiju praktički je nestao što je rezultiralo rekordnim viškom na tekućem računu platne bilance. Kako se trgovinske neravnoteže povećavaju, niže kamatne stope mogu donijeti malo olakšanja potrošačima te pomoći u poticanju domaće potražnje.

Ruski ekonomist Aleksej Isakov komentirao je za Bloomberg kako motiv za ovakvu odluku Banke Rusije leži u snažnom rublju, očekivanjima da će se inflacija smanjiti te padu kreditne aktivnosti banaka. Do kraja godine središnja će banka vjerojatno sniziti stopu na 7,5 posto, očekuje Isakov.

Središnja banka objavila je krajem prošloga tjedna nove prognoze kretanja BDP-a koje pokazuju da bi se gospodarstvo ove godine moglo smanjiti između 4 i 6 posto.

Što se tiče tekućeg računa platne bilance, nove prognoze govore da će se višak povećati sa 145 milijardi dolara – koliko se očekivalo u proljeće – na rekordnih 243 milijarde dolara. K tome, vrijednost izvoza ove će godine dosegnuti 593 milijarde dolara, što je najviše u modernoj ruskoj povijesti.

Umjesto inflacije između 14 i 17 posto, kako je očekivala ranije, Banka Rusije sada očekuje stopu između 12 i 15 posto do kraja ove godine. Zaključno do 15. srpnja, godišnji rast cijena usporio je na 15,4 posto, sa 18 posto u travnju.