U drugom polugodištu ove godine očekuje se pokretanje prvih velikih projekata koji će znatno poboljšati ponudu na hrvatskom tržištu kuća za odmor (“holiday homes”). Taj segment tržišta u Europi i šire jako je dobro razvijen, a u Hrvatskoj zapravo i ne postoji. Regije koje su najviše napredovale u “holiday homesu” su tržišta primorsko-goranska te gradovi Zadar, Šibenik i Split. Upravo su to regije u kojima će se pojaviti i prvi veliki projekti. Iako vlada veliko zanimanje stranaca za kućama za odmor, tržište koje obuhvaća 600 milijuna potencijalnih kupaca, a koji su od Hrvatske udaljeni ne više od tri sata avionskim letom, pravu ponudu kuća za odmor tek čekaju.

Najviše u Istri
Najveći interes, odnosno najveći broj odobrenih kupnji nekretnina otpada na Istru, čak 34 posto, a iza nje slijedi područje oko Rijeke s 28 posto odobrenih transakcija. Podaci su to polugodišnjeg izvješća o tržištu kuća za odmor Colliers Internationala. “Oko 7 posto od sveukupnog smještaja su turistička naselja, no možemo reći da će se veliki projekti tek dogoditi,” ističe Ivana Bućević iz dubrovačkog ureda Colliersa. “Hrvatska neophodno mora kreirati elitne destinacije koje nude kvalitetne sadržaje i usluge da bi bili konkurentni. Da bi Hrvatska dobila održivu konkurentnu prednost, treba pružiti adekvatan smještaj, uslugu te sadržaje, koje je ujedno i jedini način da privučemo visoko budžetne turiste, ali i second home kupce”, dodaje Bućević. Potražnju za kućama za odmor će i dalje, procjenjuje se, održavati Nijemci i Austrijanci, no očekuje se i sve veći interes britanskih kupaca. Uz povećanu potražnju za nekretninama za odmor u Europi te specifičan interes za Hrvatsku nova će ponuda rezultirati povećanim brojem kupoprodaja nekretnina, procjenjuju u Colliersu. Jedan od ključnih razloga zašto je ponuda ovog segmenta tržišta nedostatna su urbanistički planovi s čijim donošenjem se kasnilo što je rezultiralo time da se zainteresirani investitori okrenu drugim tržištima na kojima su mogli graditi. Dodatni problem su dugotrajni problemi s katastrom i zemljišnim knjigama, netransparentnost, nedostatak javnih informacija o tržištu nekretnina za odmor te stav javnosti prema stranim investicijama u kontekstu tržišta nekretnina. Oko 4000 nekretnina za odmor izgrađeno je na Jadranskoj obali, a objekti izgrađeni u proteklih pet godina uglavnom su stambene zgrade ili urbane vile sa šest do 20 stanova. Najviše je u ponudi dvosobnih stanova prosječne veličine oko 60 četvornih metara. Tržište očituje nedostatak samostalnih velikih kompleksa kakav je primjerice golf-resort Marlera u Istri.

Problem etažiranja
Sada novi urbanistički planovi s visokim povratima od najamnina pogoduju investitorima, no problem je, navodi Bućević, što prema novim planovima nije dopušteno etažiranje nekretnina u turističkim zonama što znači da će nekretnine biti isključivo za najam, a to stranim investitorima koji se bave građenjem, a ne turizmom nije atraktivno. “Mi ćemo to morati nekako riješiti i nadam se uskoro”, napominje Bućević. Prosječna je cijena nekretnina na Jadranskoj obali protekle godine porasla 13 posto u odnosu na 2005. i iznosila je 1502 eura po kvadratu. Najviše su cijene zabilježene u Dubrovniku čiji je raspon od 4000 do 8000 eura po kvadratu. Bez obzira na potražnju, u Colliersu ne očekuju velik rast cijena. Moguća prijetnja Hrvatskoj su, smatra Bućević, druge zemlje ne samo u regiji nego i globalno koje nude slične usluge za dosta niže cijene.

U Dubrovniku u pet godina samo 500 novih stanova

Dubrovnik je i dalje najskuplja destinacija na jadranskoj obali. U prilog tome ide i činjenica da se u proteklih pet godina u Dubrovačkoj regiji izgradilo tek oko 500 stanova koji su bili od interesa stranim kupcima. Zbog toga se uz konstantnu potražnju mogao očekivati rast cijene. Nedostatak novogradnje, zaključuju u Colliersu, posljedica je lokalnog protivljenja zbog zabrinutosti o preizgrađenosti obale te odgađanja donošenja novih urbanističkih planova. “Dobra je vijest za Dubrovnik da ne pati od preizgrađenosti što je sudbina koja je zadesila mnoge gradove na Mediteranu”, rekao je Philip Bay, regionlani direktor Colliersa za jugoistočnu Europu.