EN DE

Dionice moraju rasti 200% da ih mirovinci ne prodaju

Autor: Tin Bašić
03. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Cijena dionica koje nisu u Službenoj kotaciji Zagrebačke burze moraju znatno skočiti da bi zakonska obveza prodaje prestala vrijediti

Cijena pojedinih dionica koje mirovinski fondovi drže u svojim portfeljima morala bi porasti i do 200 posto kako ih ovi ne bi bili prisiljeni prodavati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Primjerice, zadnja cijena dionice AD Plastika u utorak je iznosila 54,44 kune. Da bi došlo do usklađenja s regulativom, dionica AD Plastika morala bi skočiti na razinu od 142,9 kuna. Tek tada je mirovinski fondovi koji je posjeduju više ne bi bili obvezni prodavati. Prema Pravilniku o dodatnim kriterijima ulaganja mirovinskih fondova, oni mogu kupovati dionice kompanija koje nisu na Službenom tržištu jedino ako im je tržišna kapitalizacija viša od 750 milijuna kuna. Kada im vrijednost padne ispod 750 milijuna kuna, fondovi mogu i dalje kupovati, no jedino ako su ih i prije kupovali. Ako pak kapitalizacija padne ispod 650 mil. kuna, fondovi više ne mogu kupovati tu dionicu, ali je mogu imati u portfelju. Problem nastaje kad kapitalizacija padne ispod 600 mil. kuna jer tada nastupa obveza prodaje. Za domaće fondove obveza prodaje niza dionica nastala je u listopadu prošle godine. Kako su svi fondovi dobili produljenje roka obvezne prodaje, još ima vremena za oporavak cijena. Najbliže usklađenju sa zakonom nalazi se Petrokemija čija cijena je 167 kuna. Ta dionica trebala bi narasti na 176,6 kuna kako je Erste Plavi i Raiffeisen OMF ne bi trebali prodavati. U najlošijoj poziciji se nalazi Viadukt čija je cijena 441 kunu, a da je PBZ/CO fond ne bi morao prodavati, morala bi stajati 1313,5 kuna. Kad bi i drugi mirovinski fondovi htjeli kupovati tu vrijednosnicu, njezina cijena morala bi biti čak 1641,9 kuna.

Cijena pojedinih dionica koje mirovinski fondovi drže u svojim portfeljima morala bi porasti i do 200 posto kako ih ovi ne bi bili prisiljeni prodavati.

Primjerice, zadnja cijena dionice AD Plastika u utorak je iznosila 54,44 kune. Da bi došlo do usklađenja s regulativom, dionica AD Plastika morala bi skočiti na razinu od 142,9 kuna. Tek tada je mirovinski fondovi koji je posjeduju više ne bi bili obvezni prodavati. Prema Pravilniku o dodatnim kriterijima ulaganja mirovinskih fondova, oni mogu kupovati dionice kompanija koje nisu na Službenom tržištu jedino ako im je tržišna kapitalizacija viša od 750 milijuna kuna. Kada im vrijednost padne ispod 750 milijuna kuna, fondovi mogu i dalje kupovati, no jedino ako su ih i prije kupovali. Ako pak kapitalizacija padne ispod 650 mil. kuna, fondovi više ne mogu kupovati tu dionicu, ali je mogu imati u portfelju. Problem nastaje kad kapitalizacija padne ispod 600 mil. kuna jer tada nastupa obveza prodaje. Za domaće fondove obveza prodaje niza dionica nastala je u listopadu prošle godine. Kako su svi fondovi dobili produljenje roka obvezne prodaje, još ima vremena za oporavak cijena. Najbliže usklađenju sa zakonom nalazi se Petrokemija čija cijena je 167 kuna. Ta dionica trebala bi narasti na 176,6 kuna kako je Erste Plavi i Raiffeisen OMF ne bi trebali prodavati. U najlošijoj poziciji se nalazi Viadukt čija je cijena 441 kunu, a da je PBZ/CO fond ne bi morao prodavati, morala bi stajati 1313,5 kuna. Kad bi i drugi mirovinski fondovi htjeli kupovati tu vrijednosnicu, njezina cijena morala bi biti čak 1641,9 kuna.




Autor: Tin Bašić
03. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve

Nije mi jasno ništa više, jel ovo neka zahebancija ili ?????? Sve prodajte strancima za kunu, pa kad uđemo u EU sa dugom od 100 milijardi biti čemo svi sretni i presretni, jer če nam i unuci naših unuka biti u dužnićkom ropstvu. Ako su za ovakvu Hrvatsku poginuli svi oni divni momci onda je Ja nabijem na k….! Ustvari kakav narod takva država – nitko se nebuni ovi samo lapaju milijarde, ljudi ostaju bez posla, i nehebe nikog ništa. Mislim da nam tako i treba. Pozdrav svim hrvatskim radnicima ma gdje grbili – imate zaraditi 35 milijardi za mirovine sljedeće godine, uprite hebiga!!!

Ovo je namjerno napravljeno da uništi tržište dionica….

Kao i puno ostalih zakona – i ovaj je malouman. Sto i nije cudo s obzirom kakvi ih likovi izglasavaju.
S obzirom da su MF dugorocni ulagaci i da se radi o imovini buducih penzionera – zar ne bi trebali postojati neki SEKTORSKI PRIORITETI, VIZIJE GOSPODARSTVA od strane vrle Vlade, DUGOROCNE STRATEGIJE ULAGANJA, DUE DILLIGENCE KOMANIJA na ZSE od strane MFova, STRATESKA POVEZANOST SA UPRAVAMA I NADZORNIM ODBORIMA itd itd.
Sve u svemu, buffetovski pristup MF vezan uz domace TK.

I konacno pitanje: zasto ce se prodavati ostatak INE, JANAFa, Hrv Voda, HEPa … i ostale upropastene srebrenine strancima a MI (buduci penzioneri) CEMO OSTATI BEZ ICEGA.
Zasto? Zato jer je management nesposoban i korumpiran NA SVIM HEBENIM NIVOIMA … na celu sa maloumnim Saborom.
U stvari , ostat cemo sa ovim kretenskim zakonom koji je preslikan sa NYSE i 401K sto je potpuno neprimjereno malesnoj drzavi kao RH.

E pa pitajte Samodola zašto je to tako. A da se ne mučite mogu Vam i ja dati odgovor. Zato da se pljlačkaju mirovine budućih umirovljenika. Evo sad primjer AZ-a, kupovao je igh na iznad 10000 kn a sad ga rasprodaje na 4000-4500. Dal je to dobro gospodarenje?

Moglo bi vas Zanimati