Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dionica Zabe izgubila u 2008. godini 2100, a PBZ-a 500 kuna

Autor: Ante Pavić
19. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Dionice Zabe i PBZ-a zauzimaju prva dva mjesta po veličini tržišne kapitalizacije u 2007. godini

Na Zagrebačkoj burzi izlistane su dionice 8 hrvatskih banaka, među kojima su i dvije najveće – Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb. Financijski sektor jedan je od najlikvidnijih na svjetskom tržištu kapitala, a problemi s kojima su se suočile banke nakon kraha hipotekarnog tržišta u SAD-u utjecali su i na svjetske burze. Na Beogradskoj su burzi dionice banaka najlikvidnije na čitavoj burzi te one zapravo drže cijelu burzu i najviše utječu na pad ili rast indeksa. Na Zagrebačkoj to nije tako s obzirom na to da su građevinski, prehrambeni, brodarski i telekomunikacijski sektor nešto likvidniji od financijskog. Međutim, financijski sektor i dalje igra veliku ulogu na Zagrebačkoj burzi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najlikvidnija ZABA
Najlikvidnija bankarska dionice na ZSE je Zagrebačke banke. S njom se od početka ove godine protrgovalo u vrijednosti od 92 milijuna kuna, dok se u isto vrijeme s dionicom PBZ-a trgovalo nešto manje, oko 50 milijuna kuna. Te dvije dionice zauzimaju prva dva mjesta po veličini tržišne kapitalizacije u 2007. Zagrebačka banka s ukupnim lanjskim prometom od 530 milijuna kuna zauzima 11. mjesto među najlikvidnijim dionicama 2007., dok PBZ zauzima 20 mjesto sa 288 milijuna kuna. Te dionice ujedno su padom svoje cijene u ovoj godini pokazale da se ne razlikuju od trenda na Zagrebačkoj burzi koju je na u siječnju pogodila snažna korekcija kojoj se još ne nazire kraj. Dionica Zagrebačke banke je na početku godine stajala 12.000 kuna, da bi njezina cijena prošli petak iznosila 9800 kuna. Dionica PBZ-a je godinu počela po cijeni od 1779 kuna, da bi prošli petak ona iznosila 1250 kuna, što znači da je izgubila oko 500 kuna od početka godine. Na Zagrebačkoj burzi je izlistana i dionica Hrvatske poštanske banke koja je u državnom vlasništvu. Budući da je njezin predsjednik Uprave Josip Protega nedavno najavio da bi se dokapitalizacija te banke trebala dogoditi u svibnju, a javna ponuda dionica je jedna od mogućnosti, nesumnjivo je da će tada doći do povećanja zainteresiranosti ulagača za hrvatski financijski sektor. Ta dionica ima puno manji promet od Zabe ili PBZ-a te je i nju snašla korekcija od početka godine. Ona je na cijeni izgubila oko 600 kuna. Dionica Erste & Steiermärkische banke ima veći promet od HPB-a, ali kudikamo manji od Zabe ili PBZ-a. Bečka Erste banka objavila je prije nekoliko dana da je započelo trgovanje njezinim dionicama na burzi u Bukureštu.

Na Zagrebačkoj burzi izlistane su dionice 8 hrvatskih banaka, među kojima su i dvije najveće – Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb. Financijski sektor jedan je od najlikvidnijih na svjetskom tržištu kapitala, a problemi s kojima su se suočile banke nakon kraha hipotekarnog tržišta u SAD-u utjecali su i na svjetske burze. Na Beogradskoj su burzi dionice banaka najlikvidnije na čitavoj burzi te one zapravo drže cijelu burzu i najviše utječu na pad ili rast indeksa. Na Zagrebačkoj to nije tako s obzirom na to da su građevinski, prehrambeni, brodarski i telekomunikacijski sektor nešto likvidniji od financijskog. Međutim, financijski sektor i dalje igra veliku ulogu na Zagrebačkoj burzi.

Najlikvidnija ZABA
Najlikvidnija bankarska dionice na ZSE je Zagrebačke banke. S njom se od početka ove godine protrgovalo u vrijednosti od 92 milijuna kuna, dok se u isto vrijeme s dionicom PBZ-a trgovalo nešto manje, oko 50 milijuna kuna. Te dvije dionice zauzimaju prva dva mjesta po veličini tržišne kapitalizacije u 2007. Zagrebačka banka s ukupnim lanjskim prometom od 530 milijuna kuna zauzima 11. mjesto među najlikvidnijim dionicama 2007., dok PBZ zauzima 20 mjesto sa 288 milijuna kuna. Te dionice ujedno su padom svoje cijene u ovoj godini pokazale da se ne razlikuju od trenda na Zagrebačkoj burzi koju je na u siječnju pogodila snažna korekcija kojoj se još ne nazire kraj. Dionica Zagrebačke banke je na početku godine stajala 12.000 kuna, da bi njezina cijena prošli petak iznosila 9800 kuna. Dionica PBZ-a je godinu počela po cijeni od 1779 kuna, da bi prošli petak ona iznosila 1250 kuna, što znači da je izgubila oko 500 kuna od početka godine. Na Zagrebačkoj burzi je izlistana i dionica Hrvatske poštanske banke koja je u državnom vlasništvu. Budući da je njezin predsjednik Uprave Josip Protega nedavno najavio da bi se dokapitalizacija te banke trebala dogoditi u svibnju, a javna ponuda dionica je jedna od mogućnosti, nesumnjivo je da će tada doći do povećanja zainteresiranosti ulagača za hrvatski financijski sektor. Ta dionica ima puno manji promet od Zabe ili PBZ-a te je i nju snašla korekcija od početka godine. Ona je na cijeni izgubila oko 600 kuna. Dionica Erste & Steiermärkische banke ima veći promet od HPB-a, ali kudikamo manji od Zabe ili PBZ-a. Bečka Erste banka objavila je prije nekoliko dana da je započelo trgovanje njezinim dionicama na burzi u Bukureštu.

Najmanji pad VABE
Dionica Vaba banke iz Varaždina najmanje je izgubila na vrijednosti od početka godine, uz nešto skromniji i neredoviti promet. Jedna od specifičnosti hrvatskog tržišta kapitala jest u tome da su banke najveći igrači na Zagrebačkoj burzi. Svaki financijski sustav razvijao se u specifičnom okruženju i tako su se profilirali i različiti dominantni sudionici na tržištu. U gotovo cijeloj Europi prevladava sustav tržišta s takvom dominacijom banaka kao u Hrvatskoj. Zagrebačku je burzu 1991. utemeljilo 25 banaka i dva osiguravajuća društva. Ukupna bruto dobit 33 banke lani je iznosila 5,14 milijardi kuna, pokazuju privremeni podaci HNB-a za poslovne banke.

Rast plasmana banaka u prosincu

Ukupni plasmani banaka, koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, bankarskih te nebankarskih financijskih institucija, na kraju prosinca dosegnuli su gotovo 211 milijardi kuna što je 15 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2006. Unatoč rastu vrijednosti ukupnih plasmana od srpnja je primjetno njihovo usporavanje rasta, a što je ponajviše posljedica restriktivnih mjera monetarne politike koja je ipak zbog inflatornih kretanja dopustila bankama nešto brži rast plasmana 2007. godine.




Autor: Ante Pavić
19. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

e nažalost da nije tužno bilo bi smiješno

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close