Beograd – Devizne rezerve Srbije, prema izjavi guvernera NBS Radovana Jelašića, dostigle su 11,3 milijarde dolara, čime je premašen rekord iz 1989. godine u vrijeme postojanja SFRJ kada su devizne rezerve, 1990. godine iznosile 10,1 milijardu dolara. Od 11,3 milijarde dolara, 10,7 milijardi se nalazi u NBS, a preostali dio kod poslovnih banaka. Do rekordnog rasta deviznih rezervi došlo je poslije prodaje Mobtela norveškoj kompaniji Telenor od čega je država inkasirala 1,150 milijardi eura, zatim od Vojvođanske banke 380 milijuna dolara, te od prodaje Panonske banke 140 milijuna eura. Kako se do konca godine predviđa priljev još oko 800 milijuna dolara svi su izgledi da će devizne rezerve biti iznad 12 milijardi dolara.

Zahvaljujući prodaji Mobtela i banaka, Srbija ima platni suficit od 4,4 milijarde dolara. Toliki priljev deviza doveo je do jačanja dinara u odnosu na euro. Tako je odnos tih dviju valuta vraćen na vrijeme početkom 2005. godine kada je tečaj i bio 1 euro prema 80,50 dinara. NBS, iako se povukla iz mjenjačkih poslova intervenirala je prošlog tjedna na Međubankarskom deviznom tržištu, otkupom eura kako bi njegovu vrijednost održala iznad 80 dinara. Pored toga otkupila je od mjenjačnica 140 milijuna eura. Istodobno, devizna štednja građana za proteklih devet mjeseci porasla je za 759 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 33,8 posto. Najveći porast štednje zabilježen je u kolovozu (183 milijuna), a najmanji u travnju 52,2 milijuna eura. Ukupna štednja građana premašila je tri milijarde eura. U porastu je i oročena štednja koja je narasla s 36,9 na 57,2 posto. Povećanje štednje u inozemnim valutama pokazuje da građani još nemaju povjerenje u dinar, iako često dobivaju savjete iz središnje banke da se okrenu domaćoj valuti, čija štednja donosi veću dobit od one u eurima. Stručnjaci savjetuju građanima da im je najisplativije kupovati obveznice, što bi bilo korisno i za gospodarstvo, jer bi se mogla zaduživati po povoljnijim uvjetima nego zaduživanjem kod banaka, koje su postale najprofitabilniji dio, jer na štednju plaćaju kamatu do 3 posto, a na kredite zaračunavaju kamatu iznad 12 posto.