Pripremajući se za izlazak na Londonsku burzu, što treba uslijediti za dvije godine, Delta je angažirala timove odvjetnika u Beogradu i Londonu, zadatak kojih će biti da kompaniju zaštite od lažnih informacija koje negativno utječu na njezinu financijsku vrijednost te kod dobivanja bankarskih zajmova. Za pojavljivanje na Londonskoj burzi potrebno je raspolagati imovinom vrijednom tri milijarde dolara. Potez Delte predstavlja korak koji je uslijedio nakon neuspjela spajanja s Agrokorom i uzaludnih nastojanja kompanije da uđe na slovensko tržište. Delta je uspjela ući na tržište EU kupnjom bugarskog trgovačkog lanca Piccadilly. Angažiranje braniteljskih timova uslijedilo je nakon učestalih napisa u beogradskim medijima o monopolskom položaju Deltine maloprodajne mreže, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije. Potpredsjednica kompanije Milka Forcan negirala je te tvrdnje, ističući kako je njezin udio na domaćem tržištu 19 posto, dok zakon dopušta pokrivanje tržišta do 40 posto. Prema kazivanju Forcan, koja se poziva na istraživanje što ga je provela tvrtka Konzita, Deltin udio na beogradskom tržištu iznosi između 30 i 33 posto.

Deltin monopol
Informacije o Deltinu monopolu u toj kompaniji doživljavaju se kao pritisak koji ima za cilj spriječiti najveću privatnu kompaniju u nakani da postane regionalni lider u maloprodaji. Forcan je na isti način protumačila i dezinformacije o tobožnjoj smrti Miroslava Miškovića, vlasnika Delte holdinga. Komisija za zaštitu konkurencije svojedobno je ocijenila kako je Delta preuzimanjem C marketa stekla monopolski položaj, a takvoj ocjeni se pridružilo i Vijeće za borbu protiv korupcije, koje je privatizaciju C marketa ocijenilo kao korumptivnu djelatnost. Zbog toga su u Delti najavili tužbu protiv Verice Barać, predsjednice Vijeća, koja uporno nastoji ukazati na način kako je nastao Miškovićev imperij. Zato je Deltina prijetnja primljena kao pritisak na Vijeće i Komisiju za zaštitu konkurencije, koja nije odustala da, angažiranjem inozemne kuće, istraži ima li Delta monopol. Svojedobna privatizacija C marketa obavljena je uz pomoć vlade kako bi se spriječio ljubljanski Merkator koji je dao najpovoljniju ponudu za preuzimanje srpske trgovačke kuće. Delta raspolaže s četiri maloprodajna trgovačka lanca, a osim njezinih postoji još sedam inozemnih trgovaca koje imaju markete u Srbiji, kao i oko 40.000 malih radnji. U srpskoj javnosti podijeljeni su sudovi o Delti. Konzervativci opravdavaju Deltinu kupnju C marketa jer u tome vide obranu srpskog tržišta od prodora inozemnih trgovaca, pri čemu im najviše smetaju Mercator i Agrokor, koji imaju najveći broj trgovina od svih prisutnih na tržištu.

Averzija zbog Miškovića
Na drugoj strani Delta izaziva averziju zbog naglog bogaćenja vlasnika Miroslava Miškovića, kojeg se vrijednost imovine procjenjuje na oko milijardu dolara. Na postupak Miškovića požalio se i Velimir Ilić, ministar infrastrukture, koji smatra da iza medijske hajke što se vodi protiv njega stoji Mišković kome je Ilić svojedobno poručio da prikoči u širenju djelatnosti Delte u gotovo sve gospodarske djelatnosti, od trgovine, građevine, izvoza, uvoza, preko poslova osiguranja, osnivanja investicijskog fonda, brokerskih poslova do poljoprivrede i ulaska u nogometni klub Crvena zvezda. Veliku polemiku izazvalo je imenovanje Milke Forcan za predsjednicu Vijeća za promociju Srbije, što ga je osnovalo ministarstvo za trgovinu. U tom imenovanju mnogi su prepoznali sukob interesa. Rasprostranjeno je uvjerenje kako je Miškovićevo bogatstvo nastalo uz pomoć vlasti, zbog čega postoje dvojbe kako vlasnik Delte financira političke stranke koje obnašaju vlast.

Utvrđivanje odgovornosti za osiromašenje C marketa

Skupina bivših radnika C marketa predložila je poslaničkim grupama u skupštini osnivanje odbora kako bi se ispitala odgovornost državnih organa pri prodaji te svojedobno najveće maloprodajne kuće. Razlog takvog zahtjeva je što bivši radnici smatraju da je privatizaciji C marketa prethodilo svjesno osiromašenje poduzeća kako bi bilo prodano po nižoj cijeni. Prema izjavama radnika C marketa tvrtka je vrijedila 270 milijuna eura, da bi na koncu bila prodana za 60 milijuna eura. Za takav ishod bivši radnici okrivljuju institucije i pojedince u njima i zato traže da anketni odbor precizno utvrdi tko je sve pridonio umanjivanju vrijednosti njihova poduzeća.