Najbolja godina za domaće tržište kapitala bila je 2007.. U listopadu te godine, nakon višemjesečne kampanje koja je "podizala atmosferu" među građanima, dionice HT-a uvrštene su na Zagrebačku burzu. Inicijalne javne ponude najavile su i Optima, Magma i Veterina (današnja Genera).

Pored izravnog kupovanja dionica, investitori su mogli kupovati i udjele u investicijskim fondovima što je nekima bila i bolja opcija budući da se nisu trebali zamarati s dnevnim kretanjem cijena vrijednosnica, nego je fond meadžer bio taj koji je rapolagao s novcem i ulagao. Tada je fond menadžerima, kako neki od njih danas sa sjetom govore, novac dolazio stalno i to u velikim količinama. Toliko kapitala u investicijskim fondovima nikada nije bilo. Ali ni poslije. Ukupna imovina domaćih fondova u listoadu 2007. iznosila je danas nevjerojatnih 30 milijardi kuna. Od toga iznosa, 27,29 posto bilo je u domaćim dionicama. Riječ je o 8,34 milijarde kuna što je ujedno bila i najveća pojedinačna vrsta imovine domaćih fondova u Hrvatskoj. No, u inozemstvu su fondovi imali još i više. Naime, u stranim su dionicama držali nešto više od devet milijardi kuna. Euforija na tržištu bila je na vrhuncu, a većina je mislila da je to samo početak odlične zarade na tržištu kapitala. Mnogi su se prevarili. Nešto više od pet godine kasnije, situacija je drastično drugačija. Struktura ulaganja investicijskih fondova potpuno se izokrenula. Ukupna imovina fondova na kraju veljače ove godine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucije, nije ni pola imovine iz 2007. godine. Krajem prošloga mjeseca fond menadžeri su upravljali sa 13,97 milijardi kuna.

Ponovimo, na vrhuncu je bila 30,59 milijardi. Samo u rijetkim segmentima imovine u posljednjih nešto više od pet godina ostvaren je pozitivan pomak. Najveći skok ostvaren je u najmanje rizičnim papirima – kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima. U posljednjih pet godina, imovina u tim papirima skočila je za 157 posto. Na kraju prošloga mjeseca fondovi su imali 2,95 milijardi kuna u trezorcima, dok su na vrhuncu 2007. imali 1,14 milijardi. I to je jasan pokazatelj smjera kojim domaći ulagači do sada išli – riskirati što manje. Najveći dio te imovine imaju novčani fondovi koji su u posljednjih nekoliko godina ujedno i najpopularniji fondovi za ulaganje. Promatra li se pak inozemna imovina, fond menadžeri su se izrazito usmjerili i na državne obveznice stranih zemalja. U spomenutih pet godina, taj je vid imovine skočio više od tri puta. Na kraju veljače fondovi su u tim papirima imali 231 milijun kuna, dok su u listopadu 2007. imali "samo" 70 milijuna kuna. Fondovi su se usmjerili i na strane korporativne obveznice s obzirom na to da je vrijednost ove vrste imovine skočila više od deset puta. Prije pet godina fondovi su imali 15,5 milijuna kuna u dužničkim papirima stranih kompanija, a krajem veljače imali su 161,3 milijuna.

Ipak, velika većina imovine kojom fond menadžeri upravljaju je zabilježila pad. Ukupno gledajući, domaća imovina smanjila se 42,3 posto, a strana čak 80,5 posto. Vrijednost u dionicama od 8,34 milijarde kuna, koliko je iznosila prije nešto više od pet godina, prošloga je mjeseca bila "samo" 783,3 milijuna kuna. O kojem redu veličina je riječ, pokazuje usporedba s najvećim kompanijama čije dionice su izslistane na Zagrebačkoj burzi. Primjerice, tržišna kapitalizacija najveće tvrtke – Ine, na kraju veljače bila je gotovo 43 milijarde kuna. Dakle, Ina je 54 puta vrijednija od svih dionica koje fondovi imaju u svojim portfeljima. Najpopularnija kompanija na tržištu kapitala Hrvatski telekom, vrijedi 22 puta više od svih dionica koje domaći investicijski fondovi imaju. Čak i udio koji obvezni mirovinski fond Raiffeisen ima u HT-u vrijedi više od svih dionica koje se nalaze u portfeljima fondova. RBA OMF je, naime, krajem veljače u prortfelju imao 1,25 milijardi kuna vrijednih dionica HT-a, jedan i pol puta više nego svi fondovi zajedno na tržištu. Dakle, vrijednost dionica koji svi otvoreni investicijski fondovi u Hrvatski imaju u svom portfelju ekvivalentna je tržišnoj vrijednosti Istraturista (na kraju veljače tržišna kapitalizacija iznosila je 748 milijuna) ili Petrokemije (tržišna vrijednost iznosila je 761 milijun kuna).

Nadalje, svakako treba spomenuti i činjenicu da od tog iznosa u domačim dionicama, 519,6 milijuna kuna imaju dionički fondovi. Podaci regulatora pokazuju da su ti fondovi na kraju veljače imali kupnu imovinu od 2,06 milijardi kuna, od čega je samo četvrtina u domačim dionicama. Puno su im zanimljivije strane dionice u kojima imaju nešto više od milijardu kuna, dakle pola ukupne imovine. Investicijski fondovi drastično su smanjili izloženost u domaćim državnim obveznicama. Na kraju prošloga mjeseca ta je imovina vrijedila 485 milijuna kuna, čak tri četvrtine manje nego 2007. godine. Nadalje, vrijednost imovine u dužničkim papirima koje su izdale domaće kompanije drastično se smanjilo. Što zbog jakog pada vrijednosti tih papira u posljednjih nekoliko godina, što zbog toga jer su ih fond menadžeri pošto poto prodavali jer su jako rizični papiri. U listopadu 2007. fondovi su u korporativnim obveznicama imali 1,07 milijardi kuna. Prije mjesec dana držali su 441,6 milijuna kuna u domaćem korporativnom dugu. Od ukupne imovine domaćih fondova, u razdoblju od pet godina najmanje je pala imovina u gotovini i imovina povezana s gotovinom. Prošloga mjeseca fondovi su imali 830,3 milijuna kuna gotovine, a prije pet godine imali su 777 tisuća više. Riječ je o padu od 0,09 posto.