Dionice Dalekovoda u protekloj su godini gotovo udvostručile cijenu. Za proteklu godinu kompanija očekuje prihod od 1,5 milijardi kuna te dobit od 105 milijuna kuna što je malo više od planiranih 103,6 milijuna dobiti. Snažno orijentiran na izvoz Dalekovod do sljedeće godine planira izjednačiti prihod od domaćeg i inozemnih tržišta. Prije nekoliko dana kompanija je potpisala 80 milijuna dolara vrijedan posao u Kazahstanu, a riječ je o gradnji druge linije 500 kV dalekovoda Kazakhstan North-South u dužini 390 kilometara.
Veliki poslovi
Dalekovod ima dogovorenu punu poslovnu godinu te očekuju rast prihoda za oko 20 posto. Tržišta na kojima su dosad bili najaktivniji su Island, Gana, Makedonija i Slovenija. Ove godine u planu još imaju gradnju dalekovoda u Albaniji te poslove u Bosni i Hercegovini na gradnji sivih zona u distribuciji te gradnju baznih stanica za mobilne operatore. Osim matične tvrtke grupa Dalekovod obuhvaća i poduzeća u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj, Islandu, Norveškoj, Makedoniji i Namibiji. S obzirom na rast kompanije, planiraju širiti svoje poslovanje na tržišta bivšeg Sovjetskog Saveza, nordijske zemlje, Afriku i Bliski istok. Ipak, u Dalekovodu su svjesni da se s konkurencijom na globalnom tržištu mogu boriti isključivo udruženim snagama domaćih kompanija. Kako ističu, ispekli su zanat na opremanju infrastrukturnih objekata i zainteresirani su za izlazak građevinskog konzorcija na svjetsko tržište. Iako su razgovori o ovome tek u povojima i još se ne zna kad bi do stvaranja konzorcija moglo doći, očekivati je da bi osim Dalekovoda u njemu mogli sudjelovati građevinari poput Konstruktora, Viadukta, Instituta građevinarstva Hrvatska te Tehnike, ali i dosadašnji kooperanti Dalekovoda. “Mi imamo znanje i iskustvo, ali pojedinačno smo premali igrači za svjetska tržišta”, navode iz Dalekovoda. Na burzi se od dionice Dalekovoda očekuje da postane jak igrač. Na tržištu su kapitala dionice Dalekovoda (DLKV-R-A) u posljednjih godinu dana dvostruko jače. Nestrpljivi fanovi, pomalo razočarani jednoznamenkastim rastom dionica u ovoj godini, krivnju za donekle neuvjerljivu izvedbu svaljuju na pritisak prodavatelja, kako od institucionalnih investitora, tako i od insidera. Po svemu sudeći, u slučaju potonjih uglavnom je riječ o uposlenicima koji putem (ili mimo) ESOP programa na tržište plasiraju tek minorne količine dionica, no pravi su problem veliki paketi koji su se doista zaredali posljednjih tjedana. Zadržavajući cijenu u jasno vidljivom konsolidacijskom kanalu, čime je bitno usporen dugoročni trend rasta i oslabljena ofenziva kupaca, osobito nakon što je u drugoj polovici siječnja postavljen aktualan all-time-high od 879 kuna.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu