Uz cijene zlata na najnižim razinama u posljednjih pet godina i investitore koji ga se rješavaju iz svojih portfelja, proizvođači gomilaju gubitke.

Po prvi puta nakon 2008. očekuje se rezanje proizvodnje, no taj potez ne bi trebao imati prevelikog utjecaja na cijene. Kad je posljednji puta smanjen obujam proizvodnje, cijena zlatnih poluga unatoč tome potonula je do 29 posto, dobrim dijelom zato jer reciklirano zlato čini više od četvrtine godišnje ponude, ističe Bloomberg. Čak ni viškovi u 2010. i 2011. nisu promijenili situaciju. Tržište zlata posljednjih dvanaest godina je bikovsko s rastućim cijenama, a globalna proizvodnja porasla je u deset godina 24 posto te vrhunac doživjela s proizvedenih 3114 metričkih tona 2014., pokazuju podaci GFMC-a.

Oko 65 posto iskopanog ili recikliranog zlata koristi se u proizvodnji nakita ili industriji dok se ostatak proda investitorima. Od rekordnih 1921,17 dolara za uncu u rujnu 2014. cijena je pala 40 posto kako je blijedilo uvjerenje ulagača da će im zlato očuvati vrijednost ulaganja. Predviđanja o višim kamatnim stopama i jačem dolaru gurnuli su cijenu krajem srpnja na 1077,5 dolara. Otad se cijena oporavila oko pet posto na 1136,3 dolara zahvaljujući azijskim devalvacijama i globalnim rasprodajama dionica.

Unatoč rastu, cijene nisu na dovoljno visokoj razini za neke proizvođače i oko deset posto ih gomila gubitke. Stoga se rezovi u proizvodnji očekuju već iduće godine. Dio analitičara očekuje da bi proizvodnja mogla pasti i do 18 posto do 2020. ostanu li cijene pri sadašnjih oko 1100 dolara za uncu. Portfolio menadžer u JP Morgan Chaseu James Sutton, koji upravlja s dvije milijarde dolara u fondu Natural Resources Fund, rekao je Bloombergu da zlata cijena treba biti 1200 dolara za uncu da bi proizvođači bili 'na nuli'.