Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj na početku drugog tromjesečja ubrzala je u odnosu na prvi kvartal, sugerira travanjska vrijednost CEIZ indeksa, indikatora poslovnog ciklusa kojega izračunava i mjesečno objavljuje zagrebački Ekonomski institut.

U travnju je u odnosu na ožujak zabilježeno povećanje vrijednosti CEIZ-a od 0,34 indeksnih bodova. No, time je dosegnuta tek treća najniža vrijednost u posljednjih 13 godina. Analitičari Instituta ipak ističu i da je pad međugodišnje stope indeksa u travnju usporio na -3,6 posto, što je ujedno i najmanji minus unatrag 14 mjeseci. Budući da se u posljednjih nekoliko mjeseci stalno izmjenjuju mjeseci porasta i pada vrijednosti tog indeksa, u Institutu naglašavaju da je zasad nemoguće potvrditi promjenu smjera kretanja desezonirane vrijednosti BDP-a hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju. Za sigurniju potvrdu o stanju poslovnog ciklusa i eventualni zaključak da je aktivnost hrvatskog gospodarstva dosegnula dno treba, kažu, pričekati objavu vrijednosti za svibanj.

Taj jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa objedinjuje niz ekonomskih indikatora, a za razliku od međugodišnjih usporedbi kvartalnoga bruto domaćeg proizvoda koje pruža Zavod za statistiku, CEIZ indeks mjesečnim ritmom objava prikazuje tekuća kretanja. S obzirom na to da je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, on je i svojevrsni navješćujući indikator.Na tragu EIZ-ovih zaključaka su i ocjene središnje banke o tekućim gospodarskim kretanjima. "Nakon što su u prvom tromjesečju zaustavljena nepovoljna kretanja, prema raspoloživim mjesečnim podacima za početak drugog tromjesečja još uvijek nisu jasno vidljive naznake poboljšanja tekuće gospodarske aktivnosti", kažu analitičari HNB-a. Ističu pritom kako je u  travnju došlo do snažnog pada industrijske proizvodnje, kako su okolnosti na tržištu rada bile i dalje nepovoljne, no s druge strane ostvaren je porast kreditiranja trgovačkih društava, a u svibnju je zabilježeno i zamijetno smanjenje negativnih očekivanja poduzeća.

Da se hrvatska ekonomija postepeno odljepljuje od dna ovih su dana ocijenili i u Svjetskoj banci, ističući da se lagani oporavak očekuje u drugom dijelu, s tim da se u ekonomskom okruženju s jedne strane očekuje utjecaj gubitka tržišta Cefte, dok bi s druge strane pozitivan utjecaj mogao doći slijedom oporavka u eurozoni. No, i u Svjetskoj banci nemaju previše dvojbi oko toga da bi se se u drugom polugodištu samo djelomično mogao kompenzirati međugodišnji pad ekonomske aktivnosti iz prvog dijela godine. Poput većine domaćih i međunarodnih financijskih institucija, u prognozama BDP-a za 2013. godinu Svjetska banka u konačnici i dalje, naime, računa s negativnih predznakom. Realni pad BDP-a vidi ove godine na 0,4 posto.