Više od 80 posto Čeha ne želi postati dio europske monetarne unije, pokazuje istraživanje Eurobarometra, a prenosi International Herald Tribune u priči o animozitetu koji u toj zemlji vlada spram eura. Koliko je izražen ilustrira i stav predsjednika na odlasku Vaclava Klausa koji je izjednačava EU s bivšim Sovjetskim savezom, optužuje  euro za krizu u Grčkoj i govori da je jedinstvena europska valuta bila pogreška.

Čak je odbio i izvjesiti zastavu EU ispred predsjedničke rezidencije. Iako će na njegovo mjesto doći Miloš Zenman, zagovornik uvođenje eura koji je na tu temu predložio i referendum, slavlje onih koji priželjkuju da ta valuta zamjeni češku krunu ipak bi moglo biti preuranjeno, piše Tribune. Češka ostaje duboko podjeljena kad je u pitanju eurozona, a jaz je pritom nejzraženiji između poslovne zajednice koja vapi za eurom i skeptika koji zajedničku valutu smatraju uzrokom europske gospodarske boli. Česi su ujedno i najveći protivnici uvođenja eura od svih sedam zemalja bivšeg sovjetskog bloka koje se tek trebaju pridružiti monetarnoj uniji.

Kriza kao glavni argument
"Biti dijelom eurozone nije pokazatelj kvalitete gospodarstva neke države. To je dokazala i ova kriza. Prosječno češko kućanstvo kaže – hvala Bogu ne moramo plaćati za te rasipne Grke", izjavio je Mojmir Hampl, viceguverner tamošnje središnje banke (Česká národní banka). Češka pritom nije jedina u kojoj raste protivljenje uvođenja eura, iako je najbrže rastuće tržište u bivšem sovjetskom bloku. Europska komisija objavila je da 54% stanovnika tih država  smatra da će euro uzrokovati negativne posljedice na njihova gospodarstva. Čak i u Letoniji, koja iduće godine želi uvesti euro, 68% stanovnika vjeruje da će time izgubiti dio svog nacionalnog indentiteta. Unatoč tome što politika razloge češkog protivljenja uvođenju eura vidi i u povijesnim događajima i nepovjerenju prema Francuskoj i Njemačkoj, viceguverner Hampl ističe da je glavni razlog čista ekonomija. Ističe da je upravo zbog neovisne monetarne politike središnja banka mogla sniziti referentne stope u kolovozu 2008. čime su ublaženi udari krize. Štoviše, Hampl kaže da je neulazak u eurozonu uštedio državi oko 280 milijardi eura budući da nisu uplatili novac u europski fond koji je spašavao Grčku. Ipak, Češka nije ostala imuna na krizu s obzirom na to da je 80 posto izvoza namjenjeno upravo državama eurozone. Zbog manje potražnje za češkim proizvodima, pogotovo za automobilima i kristalom Bohemian, gospodarstvo je palo u recesiju. Smanjila se potrošnja domaćinstava budući da je politika krenula u mjere štednje, povećala poreze i srezala trošenje države. Nezaposlenost je u prosincu iznosila oko 7,5%, što je ipak znatno manje od 25% koliko iznosi u španjolskoj ili Grčkoj, no snažnije je udarila siromašnije dijelove države.

Druga strana medalje
S druge strane, češke kompanije vape za eurom, a uvođenje komentiraju s "što brže to bolje" jer im činjenica da su izvan eurozone pri izvozu povećava troškove. Škoda 60% izvozi u EU, a najveći problem joj predstavljaju promjene u tečajnoj politici, zbog čega moraju češće mijenjati poslovne strategije. "Česi poput Klausa koji misle da ih je češka kruna spasila od krize, žive u svijetu snova", kazao je Tomáš Sedláček, ekonomski savjetnik nekadašnjeg predsjednika Vaclava Havela.