Bilo je dovoljno dva tjedna korekcije na Zagrebačkoj burzi i nekoliko izjava koji su političari odaslali nekolicini hrvatskih kompanija u predizbornom tonu pa da ulagače na burzi obuzme panika zbog straha od burzovnog sloma. U ponedjeljak se upravo to dogodilo kada je zbog jednog naslova u splitskom dnevniku Slobodna Dalmacija o približavanju kraha burze i izjave predsjednika RH Stjepana Mesića u kojoj je prozvao čelne ljude Instituta građevinarstva Hrvatske za sukob interesa, veliki broj aktera počeo povlačiti svoja sredstva s burze. Zbog toga su počele padati cijene gotovo svih dionica pa je izgledalo da je katastrofična prognoza dobila na svojoj vjerodostojnosti.

Korektivno razdoblje za tržište kapitala
Činjenica je, međutim, da cijelo globalno tržište kapitala prolazi korektivno razdoblje, a događaji na globalnoj razini počinju sve više imati utjecaja i na domaću burzu. Osim toga, većina stručnjaka pozdravlja burzovnu korekciju kao dobrodošlu jer će doprinijeti stabilnosti tržišta. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum nimalo se ne slaže katastrofičnim naslovima u novinama i tvrdi da oni mogu samo štetiti: “Ovo je tipičan primjer novinarstva iz 90-ih godina. Oprema nema veze s tekstom i smatram da je naslov stavljen kako bi se što bolje prodala novina. Nitko se nije čudio kada je indeks brzo rastao, a odjednom se svi čude kada on padne. Postoje neminovni ciklusi i sasvim je normalno da cijena dionica u određenom razdoblju padne. Niti jedno tržište nije imuno na takve cikluse, dakle padove i uspone. S druge strane, bez obzira na novinske natpise treba kontinuirano ponavljati u javnosti da su dionice dugoročno ulaganje, a nikako kratkoročno”.

Psihološki faktor u burzovnom poslovanju
I zaista, nedavno su čelnici hrvatskih investicijskih fondova ustvrdili kako im je jedan od najvećih problema predstavlja upravo preveliko očekivanje ulagača. Nerijetko se dogodi da im klijenti mijenjaju fondove na dnevnoj bazi, privučeni većim prinosima nekog drugog fonda. Često im se nakon određenog vremena vrate jer upravo njihov fond je neki tjedan imao najveći rast prinosa na tržištu. Stoga ne bi trebalo smetnuti s uma da je psihološka komponenta jedna od najvažnijih elemenata burzovnog poslovanja. Stručnjaci se slažu u jednome, a to je da je govoriti o krahu burze je jako opasno i sam spomen takve teme može imati negativan utjecaj na sve sudionike tržišta. Može se izazvati panika, stampedo, koji vodi masovnoj prodaji vrijednosnih papira, a time i do padanja cijena ispod njihove realne vrijednosti. Da bi se izbjeglo takvo stanje, oni preporučuju stalnu edukaciju novih dioničara u funkcioniranje sustava tržišta vrijednosnih papira kojih kod nas, privučenih velikim prinosima zadnje godine ima jako puno. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je nemoguće da će se ovako velike zarade ponoviti u budućnosti i da bi ulagači polako trebali početi shvaćati da se na burzu ipak ulaže dugoročno. Financijski stručnjak Oleg Tkalčić iz tvrtke Tkalčić Consulting tvrdi: “Svako tržište tendira svome optimumu, pa tako i tržište za svaki pojedini vrijednosni papir. Na neefikasnim tržištima, kojima Hrvatska još uvijek pripada, uvijek je moguć, ali isključivo kratkoročno, rast cijena vrijednosnica do razine iznad njihove realne vrijednosti. Srednjoročno do dugoročno gledano, cijene svakog vrijednosnog papira tendiraju njegovoj realnoj vrijednosti.

Burzovno tržište je omjer vrijednosti ponude i potražnje
Ono što se događa na hrvatskom tržištu u zadnjih godinu dana, pa isto tako i na tržištima regije, vrlo je tipično za neefikasna tržišta. Kako se likvidnost povečava tako i cijene rastu, međutim, znanjem ili neznanjem sudionika one prelaze realnu vrijednost i odlaze u špekulantske vode“. Upravo ogromna očekivanja novaka na burzi počele su napuhivati optimizmom Zagrebačku burzu koja je jedina u okruženju nastavila rasti, usprkos velikim korekcijama na burzama u susjedstvu. Kardum tvrdi da nije istina da je tržište prenapuhano zbog nerealne vrijednosti pojedinih dionica ustvrdivši ”da je svako tržište omjer vrijednosti ponude i potražnje” te da na tržištu kapitala vrijede dva osnovna pravila kada je u pitanju određivanje tržišne cijene, a to je trenutno poslovanje neke tvrtke i očekivanje budućeg poslovanja. Pri tome je kao primjer naveo Plivu, koja je usprkos gubicima bila tražena dionica upravo zbog očekivanog budućeg poslovanja kojeg je tržište odredilo kao vrlo perspektivno. Osim toga, ne treba smetnuti s uma da su se ulagači na domaćoj burzi odlučili pripremiti i na IPO Atlantic grupe te su povukli dio kapitala kako bi što spremnije dočekali premijeru te dionice na Zagrebačkoj burzi. Kako je rast vrijednosti vrijednosnica poželjna realnost svakog tržišta, tako je i njihov pad neželjena, ali neizbježna stvarnost. Svaka burza s vremena na vrijeme padne, nakon čega slijedi rast i za svakog iskusnog ulagača to znači uzlazni trend. Sa druge strane, netko tko se prvi put našao u ulozi ulagača zabrinut je već poslije najmanjeg znaka o mogućnosti burzovnog sloma i sve to shvaća puno ozbiljnije.

Broj ulagača će se znatno povećati
Činjenica jest da na burzi ne postoji mehanizam koji bi je zaštitio od sloma. Amerikanac Mark Mobius, kojega svjetski mediji često nazivaju “investicijskim guruom” i koji radi u sklopu velikog američkog investicijskog fonda Templeton ulagajući u tržišta u razvoju, jednom je prilikom na pitanje boji li se burzovnog sloma odgovorio da se “ne boji jer zna da će se to sigurno dogoditi, a onda treba biti smiren i samo kupovati”, naglašavajući da ni takav scenarij, koji je doduše rijedak, nije nikakva katastrofa. Iako mnogi analitičari kao pravilo navode da nakon velikih korekcija svuda u svijetu mali igrači odlaze s tržišta kapitala i rijetko se na njega vraćaju, Kardum tvrdi da će se broj dioničara u Hrvatskoj povećati: “Smatram da je realno očekivati da će se broj ulagača povećati. U Hrvatskoj još uvijek ima dostatan broj velikih firmi koje bi se trebale privatizirati i u tome vidim veliki potencijal burze. Osim toga na Zagrebačkoj burzi nije se dogodila nikakva značajna korekcija zbog koje bi se ulagači povukli”.