Prvi puta iz Bruxellesa dolaze signali da bi se mogle 'olabaviti' mjere štednje koje se provode diljem eurozone.

Razlog tomu su najnovija gospodarska predviđanja koja pokazuju da je recesija u Uniji duža i dublja od onoga što se smatralo prije tri mjeseca. Europski povjerenik za ekonomska pitanja Ollie Rehn izjavio je kako je spreman Francuskoj, čije gospodarstvo ipak stagnira a ne pada oštro, kao i Španjolskoj dati dvije dodatne godine prilagodbe oštrim briselskim kriterijima deficita. Uzme li se u obzir i Nizozemska kojoj je također dana dodatna godina prilagodbe, tri od pet najvećih europskih ekonomija bit će dozvoljeno usporavanje "zatezanja remena", piše Financial Times. Prema pravilima koja su usvojena usred najjače krize, spomenutim trima državama je naređeno da ove godine moraju spustiti svoje deficite ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda, inače će platiti kaznu. 

Neočekivana odluka
No, novi podaci pokazuju da te države podosta probijaju zacrtane ciljeve, dok Italija kao treće po veličini gospodarstvo monetarne unije tek za dlaku (deficit je 2,9 posto) izbjegava kaznu. Dvogodišnje razdoblje za Francusku posebno je neočekivana odluka s obzirom na to da je administracija iz Pariza tražila samo dodatnih godinu dana. Naravno, iz Njemačke se oštro protive takvoj odluci. Ipak, Rehn objašnjava kako zbog sve dublje recesije nije pametno prisiljavati službeni Pariz na silovite rezove da bi im deficit bio ispod tri posto, a očekuje se da će u 2014. biti oko 4,2 posto. "Kako bi se deficit spustio na željene razine bila bi potrebna znatno veća i snažnija fiskalna konsolidacija u odnosu na onu koja je sada planirana", kazao je Rehn. Unatoč Rehnovim upozorenjima, francusko ministarstvo financija poručilo je da će se držati revidiranog plana deficita manjeg od tri posto u idućoj godini ističući kako Bruxelles nije uzeo u obzir uštede u proračunu koje planiraju u 2014. Ipak, francuski dužnosnici oprezni su oko prognoziranja deficita jer kažu da će njegova visina ovisiti o gospodarskom rastu. 

Problem sa Slovenijom
No, iako službeni Bruxelles smanjuje pritiske na najveće ekonomije, u slučaju Slovenije odlučili su biti stroži. Deželi, naime, prijeti da postane šesta članica eurozone koja će trebati financijski paket pomoći. No, u Sloveniji postoji drugi problem – ministarstvo financija i središnja banka ne surađuju. Dva neimonovana viša dužnosnika eurozone izjavila su zbog toga zabrinuta, piše FT. Jedan od njih kazao je da središnja banka opstruira napore nove vlade. Uloga te banke mogla bi se pokazati posebno problematičnom jer tri najveće slovenske banke koje trebaju pomoć su u državnom vlasništvu. To pak otvara pitanja o tome je li središnja banka sposobna nepristrano procijeniti potrebe tih banaka.