Financijski sektor u Hrvatskoj prilično loše stoji po pitanju ispunjavanja kriterija nefinancijskog izvještavanja, poznatijeg kao ESG izvještavanje, a koje uključuje informacije o utjecaju poduzeća na okoliš, društvo i upravljanje.

Dokazuje to ESG rejting koji je ove godine prvi put provela Hrvatska gospodarska komora (HGK). Kako je na konferenciji “Zagreb – bankarsko i financijsko središte” otkrila Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, manje od 50% banaka i leasing društava koje su sudjelovale u ESG rejtingu (njih 30) ima ESG strategiju. Kod ostalih financijskih institucija taj je udio rekla je Šćulac, duplo manji.

Pozitivan primjer RBA
Kod ispunjavanja specifičnih kriterija – još gore. Samo 30% banaka i leasing društva implementiralo je ESG kriterije u procese upravljanja plasmanom. ESG rejting HGK-a otkriva i da je održivo samo 5% imovine kojom upravljaju financijske institucije.

Ivan Makarun, menadžer u Odjelu za upravljanje rizicima Deloittea, ističe da je regulativa vrlo živa i dinamična. Ona ključna koja se tiče ESG izvještavanja odnosi se na EU taksonomiju, a koja, kaže Makarun, pruža orijentir u što se smije, a u što ne smije ulagati.

Tu je i predložena CSRD direktiva koja će zamijeniti NFRD direktivu te znatno povećati obuhvat poduzeća koja će postati obveznici nefinancijskog izvještavanja s njih 11 tisuća na oko 50 tisuća. Što se samih banaka u Hrvatskoj tiče, Makarun navodi da su u proces prilagodbe ranije krenule banke u stranom vlasništvu koje na to potiče matica.

“Bolje upravljanje ESG rizicima može institucije dovesti do povoljnije pozicije na tržištu. Mlađe generacije sve više pozornosti obraćaju jesu li proizvodi bankarskog sektora održivi. Izostanak prilagodbe ESG kriterijima stoga bi mogao dovesti i do pada prihoda i imidža banaka”, ističe Makarun.

Pozitivan je primjer Raiffeisenbank Hrvatska koja je, iako je regulativa još ne obvezuje, ove godine izdala svoje prvo nefinancijsko izvješće. Sara Foršek Pažin, voditeljica održivosti RBA Hrvatska, navodi da nadolazeća regulativa nalaže definiranje konkretnih parametara i ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI), koji će se pratiti kroz godine.

“Prvo smo napravili sveobuhvatnu ESG strategiju kroz koju smo definirati ključne KPI-eve, a u skladu s tim i ESG rizike. Implementirali smo i ESG faktore u poslovanje”, kaže Foršek Pažin.

Osiguranje od rizika
A za dobro definiranje KPI-eva ključni su podaci, čije je prikupljanje, ističe Anja Kuhar, delivery direktorica u konzaltingu tvrtke Poslovna inteligencija, u financijskom sektoru prilično izazovno. “Prema EU taksonomiji financijske institucije moraju izvještavati o tome koliko od ukupnog portfelja ulažu u održive djelatnosti. To znači da podatke moraju prikupljati od trećih strana, što je vrlo kompleksno”, objašnjava Kuhar. Ipak, zahtjevi su to koji se ne mogu izbjeći.

Marsh McLennan Croatia ima praksu u nefinancijskom izvještavanju. Sara Vukman, menadžerica u tvrtki, otkriva da imaju jasno definiran upravljački okvir kako bi mogli nadgledati vođenje ESG kriterija.

“Kod ESG-a važno je i upravljati rizicima, a trenutačno je najviše njih povezano s klimom i kibernetičkom sigurnošću. Radimo i na tome da i naše klijente osiguramo od tih rizika”, ističe Vukman.