Za Beogradsku burzu lanjska je godina bila uspješna jer je s prometom od 550 milijuna eura premašila onaj iz 2004. godine za 1,5 posto, ako se računa u eurima, odnosno za 13 posto u dinarima. Toliki promet ostvaren je u 166,7 tisuća transakcija. Rekordan promet zabilježen je u studenom kada je iznosio 71,4 milijuna eura, što je predstavljao rast od 52,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je najmanji mjesečni promet zabilježen u travnju sa skromnih 270,5 tisuća eura. To je bio vrtoglav pad od 59,3 posto u odnosu na ožujak iste godine. Ipak, s prosječnom dnevnom vrijednošću prometa od 2,5 milijuna eura Beogradska se burza svrstala među vodeće u regiji. U realiziranom prometu na Beogradskoj burzi su najzastupljenije dionice koje se nalaze na slobodnom burzovnom tržištu (81,4 posto). Ukupno realizirani promet tim vrijednosnim papirima iznosi 437,4 milijuna eura u 120.000 transakcija. Do pred kraj prosinca na slobodnom burzovnom tržištu Beogradske burze nalazilo se 871 različitih dionica poduzeća i banaka. Pored dionica prometovalo se i obveznicama Republike Srbije u ukupnoj vrijednosti 102,7 milijuna eura. Najveći mjesečni obujam trgovanja (10,9 milijuna eura) zabilježen je u listopadu, dok je dnevni rekord od 2,6 milijuna eura zabilježen u rujnu. Na Beogradskoj burzi trgovalo se i obveznicama stare devizne štednje kojima država vraća devizni dug građanima, čija je devizna štednja u vrijeme Miloševićeva režima bila zarobljena u četiri velike srpske banke. Vraćanje stare devizne štednje trajat će do kraja 2016. Najveći opseg trgovanja zabilježen je s obveznicama iz te posljednje godine u ukupnoj vrijednosti od 15,3 milijuna eura. Najveće zanimanje za kupnju obveznica koje dospijevaju na naplatu 2016. godine je objašnjivo jer je njihova cijena najniža. Primjerice, cijena obveznica koje su dospijevale na naplatu 2005. godine iznosila je 99,19 posto od njihove nominalne vrijednosti. Svim obveznicama stare devizne štednje raste cijena, od kojih onima koje dospijevaju na naplatu ove godine najmanje, svega 5,19 posto. Kupnja obveznica stare devizne štednje smatra se jednim od najunosnijih poslova jer se one mogu naplatiti i prije dospijeća ako je riječ o plaćanju medicinskih usluga ili kupnje stana.

Inozemni ulagači
Na Beogradskoj burzi tijekom prošle godine trgovalo se dionicama ukupno 580 poduzeća. Promatrano po poduzećima promet dionicama većim od 11,7 milijuna eura (milijarda dinara) sudjelovalo je sedam poduzeća: Meridijan banka, Energoprojekt, Sintelon, Knjaz Miloš, Alfa plam, Hemofarm, te apsolutni rekorder AIK banka iz Niša, s prometom koji je premašio 41,1 milijun eura. Najveći porast vrijednosti dionica, od čak 947 posto zabilježile su dionice poduzeća Žitosrem iz Inđije. Sudjelovanje inozemnih ulagača u ukupnom trgovanju na Beogradskoj burzi iznosi 47,35 posto. Njihovo zanimanje je najveće za trgovinu dionicama, koja u postocima iznosi 54,4 posto, a 16,5 posto se odnosi na trgovanje obveznicama. Uočljivo je da sudjelovanje inozemnih ulagača opada, dok istodobno raste domaćih pravnih i fizičkih osoba. Povećano zanimanje domaćih kupaca objašnjava se što vlasnici kapitala ne moraju dokazivati njegovo porijeklo jer Agencija za privatizaciju za to nije nadležna, a Komisija za ispitivanje pranja novca nema valjane podatke na temelju kojih bi mogla precizno utvrditi porijeklo novca s kojim se trguje na Beogradskoj burzi. Burza je dobila status dopisnog člana Federacije europskih burzi (FESE), a direktorica burze Gordana Dostanić je dobitnica priznanja “menadžera 2005. godine” što ga dodjeljuje Klub privrednih novinara Srbije.

Novi site
Sve što je postignuto u 2005. obvezivalo je Beogradsku burzu da s većim ambicijama uđe u 2006. godinu. Već prvog dana u novoj godini postavljen je novi web-site Beogradske burze, kojem su glavna obilježja bolja preglednost i povezanost s ostalim institucijama u Srbiji kao što je središni registar i brokerske kuće. Nova prezentacija na internetu omogućava približavanje burze investicijskoj javnosti, olakšava pristup neophodnim podacima te pridonosi edukaciji šire javnosti.
Podaci o kompletnim vrijednosnim papirima, kojima se trguje na burzi, dostupni su svim posjetiteljima internetske prezentacije.

Ove godine i Fix protokol

Značajnu novost predstavlja uvođenje Fix protokola kojim je omogućena i definirana elektronska razmjena podataka. Uvođenje protokola omogućava brokerima i fondovima da prave vlastite aplikacije za trgovanje pri čemu nisu ograničeni operativnim sistemom niti programskim alatima. S tim i drugim novinama Beogradska burza, koja je s vremenom nadišla okvire lokalne burze, priprema se da nastavi uspješno poslovanje i nakon završetka procesa privatizacije predviđene za polovicu 2007. godine.