U prvih devet mjeseci dobit banaka bila je ukupno 1,49 milijardi kuna, od čeka više od 80 posto otpada na Zabu i PBZ.
U prvih devet mjeseci dobit banaka bila je ukupno 1,49 milijardi kuna, od čeka više od 80 posto otpada na Zabu i PBZ
Domaće banke u prvih devet mjeseci ove godine zaradile su 1,49 milijardi kuna. A prošle godine u isto vrijeme domaći su kreditori imali dobit milijardu kuna višu. Tada su zaradili 2,6 milijardi kuna.
U prvih devet mjeseci dobit banaka bila je ukupno 1,49 milijardi kuna, od čeka više od 80 posto otpada na Zabu i PBZ
Domaće banke u prvih devet mjeseci ove godine zaradile su 1,49 milijardi kuna. A prošle godine u isto vrijeme domaći su kreditori imali dobit milijardu kuna višu. Tada su zaradili 2,6 milijardi kuna.
Koliko domaćim bankarskim sustavom, u kojemu posluje 31 banka, dominiraju dvije najveće banke pokazuje usporedba s njihovom dobiti. Uzmu li se podaci koje su Zagrebačka banka i Privredna banka objavile na Zagrebačkoj burzi, i to isključivo banke bez drugih tvrtki iz grupacija, zajednička neto dobit bila je 1,29 milijardi kuna.
Dakle, dvije banke ostvarile su četiri petine dobiti svih banaka u Hrvatskoj. U trećem tromjesečju, bankarski je sustav, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, ostvario dobit od 491 milijun kuna, dok je u isto vrijeme prošle godine kvartalna dobit bila 793 milijuna kuna.
Na kraju rujna, domaće su banke imale ukupno 290,71 milijardu kuna depozita, što je u odnosu na lani 2,9 milijardi više. Tada je u bankama bilo 287,97 milijardi kuna depozita. Građani su u bankama držali ukupno 178,98 milijardi kuna.
Istodobno, vrijednost plasiranih kredita na kraju trećeg tromjesečja bila je 274,16 milijarda kuna. To je za 548 milijuna kuna manje nego lani kada su građani, tvrtke i država bankama vraćali 274,71 milijardu kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.neka im padaju zarade, dosta su nas gulili desetljećima!
Od kada su se filozofi zainteresirali za tematiziranje dugovanja, dugovanje kao i zarađivanje postaju sve jasniji i dostupniji običnom ljudskom razumu. Ekonomisti i političari su zakazali.Oni nemaju što reči niti što ponuditi dužničkoj ekonomiji.“ Kolektivni ekonomski intervencionizam i politički voluntarizam dobivaju obrise čudovišta“, upozorava Bogomir Kovač, poznati slovenski ekonomist. To je nailustrativnije na pitanju bankarske unije i riješavanju problema banaka. Možemo to ČUDOVIŠTE vidjeti kod društva Oliver Wyman koje obavlja stresne testove za Evuropsku centralnu banku. Kako nas upozorava Kovač, to društvo je 2006 godine izvršilo stresni test kod Anglo-Irish Bank i proglasilo je za najbolju banku na svijetu, a samo tri godine kasnije tu istu banku u predstečajnom postupku su nacionalizirali.
Zarađivanje je istovremeno trošenje, kažu filozofi. Istovremeno si dužnik i vjerovnik, istovremeno zarađuješ i trošiš, istovremeno dobivaš i gubiš ect.
Ako izuzmemo političke filozofe lijeve i/ili desne orijentacije, koji prizivaju utopističke i/ili mističke momente, a oslonimo se na socijalnu ontologiju, uviđamo da je novac postao dominantno knjiigovodstvenovirtualni i bezsubjektan. Isto se dešava i sa dugovanjem odnosno zarađivanjem.
Da li je uistinu poznat subjekt zarade Zabe i PBZ-a?
Uključite se u raspravu