Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 4,2 milijarde kuna, a stambene štedionice iskazale su 60 milijuna kuna gubitka, podaci su to s prekjučerašnje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke. Savjet HNB-a razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, stanje u bankovnom sustavu u četvrtom lanjskom tromjesečju i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2006. godini, priopćeno je iz središnje banke. U zadnjem tromjesečju prošle godine u hrvatskom su bankovnom sustavu djelovale 33 banke i pet stambenih štedionica. Od toga je u domaćem privatnom vlasništvu šesnaest banaka, a u državnom dvije banke i jedna štedionica. U stranom je vlasništvu 15 banaka i 4 stambene štedionice, no njima je pripadalo 91 posto ukupne aktive bankovnog sustava. Prema nerevidiranim privremenim podacima, u promatranom tromjesečju plasmani banaka povećani su za 25,3 milijarde kuna, njihova zaduženost kod većinskog stranog vlasnika za 11,7 milijardi kuna, a dionički kapital za 2,3 milijarde kuna. Na kraju prošle godine ukupna aktiva bankovnog sustava iznosila je 311,1 milijardu kuna, što je za 16,78 posto više nego krajem prethodne godine, od čega je 304,8 milijardi otpadalo na banke, a 6,4 milijarde na stambene štedionice. Stopa adekvatnosti kapitala iznosila je 13,23 posto. Iz dostavljenih nerevidiranih podataka banaka proizlazi da je prošlogodišnja profitabilnost mjerena stopom prinosa na aktivu iznosila 1,50 posto, a stopom prinosa na kapital 12,61 posto. Iskazana dobit prije oporezivanja na kraju 2006. godine iznosila je kod banaka 4,2 milijarde kuna, a stambene štedionice su iskazale 60 milijuna kuna gubitka. Međunarodne pričuve kojima upravlja središnja banka dosegle su na kraju prošle godine 8,7 milijardi eura što je za 1,3 milijarde više nego na kraju 2005. Prirast pričuva ostvaren je najvećim dijelom putem intervencija na deviznom tržištu, na kojemu je HNB prošle godine u 12 navrata otkupljivao devize da bi oslabio aprecijacijske pritiske i spriječio prekomjerno jačanje kune, a samo jednom središnja banka je prodavala devize, priopćio je HNB.
(H)
Aktiva bankarskog sustava lani povećana 16,8 posto na 311,1 milijardu kuna, a udjel stranaca čak 91 posto
Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 4,2 milijarde kuna, a stambene štedionice iskazale su 60 milijuna kuna gubitka, podaci su to s prekjučerašnje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke. Savjet HNB-a razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, stanje u bankovnom sustavu u četvrtom lanjskom tromjesečju i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2006. godini, priopćeno je iz središnje banke. U zadnjem tromjesečju prošle godine u hrvatskom su bankovnom sustavu djelovale 33 banke i pet stambenih štedionica. Od toga je u domaćem privatnom vlasništvu šesnaest banaka, a u državnom dvije banke i jedna štedionica. U stranom je vlasništvu 15 banaka i 4 stambene štedionice, no njima je pripadalo 91 posto ukupne aktive bankovnog sustava. Prema nerevidiranim privremenim podacima, u promatranom tromjesečju plasmani banaka povećani su za 25,3 milijarde kuna, njihova zaduženost kod većinskog stranog vlasnika za 11,7 milijardi kuna, a dionički kapital za 2,3 milijarde kuna. Na kraju prošle godine ukupna aktiva bankovnog sustava iznosila je 311,1 milijardu kuna, što je za 16,78 posto više nego krajem prethodne godine, od čega je 304,8 milijardi otpadalo na banke, a 6,4 milijarde na stambene štedionice. Stopa adekvatnosti kapitala iznosila je 13,23 posto. Iz dostavljenih nerevidiranih podataka banaka proizlazi da je prošlogodišnja profitabilnost mjerena stopom prinosa na aktivu iznosila 1,50 posto, a stopom prinosa na kapital 12,61 posto. Iskazana dobit prije oporezivanja na kraju 2006. godine iznosila je kod banaka 4,2 milijarde kuna, a stambene štedionice su iskazale 60 milijuna kuna gubitka. Međunarodne pričuve kojima upravlja središnja banka dosegle su na kraju prošle godine 8,7 milijardi eura što je za 1,3 milijarde više nego na kraju 2005. Prirast pričuva ostvaren je najvećim dijelom putem intervencija na deviznom tržištu, na kojemu je HNB prošle godine u 12 navrata otkupljivao devize da bi oslabio aprecijacijske pritiske i spriječio prekomjerno jačanje kune, a samo jednom središnja banka je prodavala devize, priopćio je HNB.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu