Hrvatsko tržište obveznica s valutnom klauzulom od početka ove godine bilježi kontinuiran pad cijena. Razloge za to treba tražiti u globalnim utjecajima i na domaćem tržištu. S obzirom na rast krivulje prinosa inozemnih obveznica koje su benchmark za hrvatska izdanja, logična je posljedica rast prinosa i domaćih izdanja. Međutim, unatoč poboljšanom kreditnom rejtingu zemlje i početku pristupnih pregovora s EU dogodila se naizgled paradoksalna situacija, da se spread na referentnu swap krivulju znatno proširio po cijeloj krivulji prinosa obveznica s valutnom klauzulom u odnosu na kraj prošle godine.
Manja potražnja
Uzrok tome nalazi se u čimbenicima proizašlim iz okolnosti na domaćem tržištu koje su utjecale na smanjenu potražnju za dužničkim vrijednosnim papirima. Uslijed restriktivnih mjera HNB-a kako bi se utjecalo na smanjenje inozemnog zaduživanja banke su se okrenule domaćem tržištu što je za posljedicu imalo rast potražnje, a time i povećanje kamatnih stopa. Time su mnogi tržišni sudionici potaknuti na alokaciju svoje imovine iz obveznica u instrumente novčanog tržišta osobito na devizne depozite. Osim toga, jačanje kune na međubankarskom tržištu, za koje i dalje postoje vrlo jaki argumenti, vrijednosne papire s valutnom klauzulom čini manje atraktivnima. U takvim okolnostima kunska izdanja državnih obveznica su uz relativno visoku likvidnost najprije ostvarivala rast cijene da bi se potom znatno korigirala uslijed velike ponude kunskih korporativnih izdanja te iščekivanja državnog izdanja. S obzirom na postignute doista visoke razine spreada na obveznice s valutnom klauzulom može se očekivati pojačana zainteresiranost za domaćim dužničkim papirima u mjesecima koji slijede.Na globalnom tržištu od početka tekuće godine prisutan je jasan trend rasta prinosa prouzročen prije svega politikom dizanja referentnih kamatnih stopa od Europske (ECB) i Američke središnje banke (FED). U Americi je na sastanku FED-a u siječnju dugogodišnjeg čelnika Alana Greenspana zamijenio Ben Bernanke. Novi prvi čovjek u dosadašnjem mandatu potvrdio je da ostaje na tragu politike svog prethodnika, nastavljajući umjereno podizati kamatnu stopu, došavši do 5,00 posto nakon 16 uzastopnih koraka.
Ipak, potpuno je izvjesno da je kraj restriktivne politike blizu, odnosno da je dostignuta tzv. neutralna razina kamatnih stopa kojom se postižu uravnoteženi utjecaji između inflacije i gospodarskog rasta. Stoga za razliku od prethodne godine kad je FED na sastancima najavljivao umjereno dizanje kamate koju je još smatrao poticajnom za gospodarstvo, ove godine je dinamika budućih poteza vrlo osjetljiva na gospodarske pokazatelje te naznake inflacijskih prijetnji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu