Građani, tvrtke i država vraćali su bankama krajem ožujka 266,7 milijardi kuna, čak 16,2 milijarde manje nego prije godinu dana. Gotovo šest posto manje kredita u opticaju rezultat najvećim dijelom konverzije kredita u švicarskom franku i djelomičnog otpisa što se posebno vidi u godišnjem padu vrijednosti stambenih kredita građanima.

Pored 'stavljanja točke na i' u slučaju švicarac, bar kad su klijenti u pitanju, padu kredita pogodovalo je razduživanje stanovništva, uz evidentan trend  da tvrtke potrebe za zajmovima zadovoljavaju kod inozemnih banaka radi niže cijene, ističu analitičari Raiffeisen banke. Smanjenju ukupnih kredita doprinio je pad deviznih (te kredita uz valutnu klauzulu), dok čisti kunski bilježe rast. To  je posljedica jačanja franka i divljanja otplatnih rata što je u konačnici rezultiralo opreznijim pristupom prema tečajnom riziku.

Na mjesečnoj razini čisti kunski krediti porasli su 2,4 milijuna kuna na 82,3 milijarde, dok su u usporedbi s ožujkom 2015. veći za 6,9 milijardi (9,1%) nastavljajući tako kretanja započeta u  listopadu 2014. Valutni krediti pali su 5,8 posto na 184,3 milijarde kuna, odnosno za više od 23 milijarde godišnje, ponovno u skladu s trendom koji uz manje prekide traje od rujna 2012. U RBA ističu da se nastavlja razduživanje glavnih sektora; krediti tvrtkama bilježe pad od  5,1 milijardi (5,5%) na 88 milijardi kuna.

Zajmovi građanima, pali su 10,3 milijarde kuna u godinu dana (8%) na 118,3 milijarde kuna. "Do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva", kažu u RBA, jer u uvjetima pada kamata građani kalkuliraju s još povoljnijim uvjetima u budućnosti što pritišće potražnju unatoč oporavku i većem raspoloživom dohotku. Tvrtkama je oporavak i dalje neizvjestan, a one koje se odluče na investiranje jeftinije će to učiniti u inozemstvu.