U pokušaju da izbjegnu novi val kreditne krize, čelnici središnjih banaka dogovorili su četverogodišnju odgodu za primjenu strožih pravila o likvidnosti banaka koje zahtijeva Basel III.

Prema pisanju Bloomberga, to je značajan uspjeh poslovnih banaka, no ujedno i relativno očekivani potez posebice nakon objave da je za nova stroža pravila bilo spremno tek jedanaest od stotinu država koje su se obvezale implementirati Basel III od prvog siječnja ove godine. Dan nakon sastanka čelnih ljudi središnjih banaka u švicarskom Baselu, bankovna industrija uspjela je izboriti odgodu primjene omjera likvidnog pokrića ('liquidity coverage ratio'), a za zadovoljavanje uvjeta likvidnosti moći će koristiti instrumente poput vrijednosnica i sekuritiziranih hipotekarnih kredita."Radi se o kompromisu između brojnih podijeljenih mišljenja diljem svijeta. Prvi put u povijesti regulacije imamo pravi globalni minimalni standard za likvidnost banaka", rekao je nakon sastanka guvernera čelnik Bank of England Mervyn King.

Osim banaka, odgodu primjene novog pokrića likvidnosti zagovarao je i guverner Europske središnje banke Mario Draghi argumentirajući da bi takvo regulatorno zaoštravanje oslabilo međubankarsko kreditiranje i dodatno otežalo vladama implementaciju monetarne politke. Banke su, s druge strane, upozoravale da će u tom slučaju biti prisiljene smanjiti kreditiranje korporativnog sektora i građana."Novi standard likvidnosti banaka ni na koji način neće omesti sposobnost globalnog bankovnog sustava da financira svjetski oporavak. To je realistični pristup. U svakom slučaju nije potekao iz pokušaja da se oslabe traženi standardi", zaključio je engleski guverner Mervyn King.