Ovaj pregled poslovnih očekivanja u 2010. pišem iz perspektive poduzetnika u industriji razvoja nekretnina (developera), i to s naglaskom na rad na promjenama okoline, odnosno uvjeta poslovanja u prvoj polovini godine, dok za drugu polovinu iduće godine očekujem rast potrošačkog optimizma i povratak povjerenja banaka u tržište te početak novog ciklusa investicija i rasta.

Naime, vrlo bitan element svakoga poslovnog pothvata, odnosno rada i rasta industrije, zakonodavni je okvir poslovanja i trošak poslovanja, odnosno porezi. Činjenica je da je posao razvoja nekretnina (gradnje stanova, uredskih prostora, trgovačkih centara i/ili turističkih objekata) posljednjih godina bio u velikoj ekspanziji u svijetu i u Hrvatskoj. Ekspanzija se događala kao rezultat potreba tržišta i lako dostupnih sredstava financiranja koja su odobravale banke. Sama industrija razvoja nekretnina u Hrvatskoj je mlada, nastala na potrebama tržišta, pa je i proteklih godina rasla samo na povoljnim tržišnim uvjetima, bez organiziranog osvrtanja i pažnje na uvjete poslovanja koje propisuje država, odnosno lokalna uprava. Upravo zbog toga dogodilo se da je država, prateći i uglavnom preslikavajući standarde drugih država na domaće tržište, činila velik, a danas doista presudan negativni utjecaj na poslovanje poduzeća. Naime, država je čestim izmjenama zakona i donošenjem pravilnika regulirala tržište tako da je za snagu hrvatske privrede i ljudski potencijal hrvatske privrede doista neizdrživ (primjer toga su pravilnici o licenciranju građevinskih poduzeća, Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima, restriktivne odredbe Zakona o prostornom uređenju…). Najbolje namjere reguliranja, uvođenja reda na tržište, zapravo su rezultirale katastrofom zbog troškova koji se u svakom od tih slučajeva prebacuju na poduzetnike, koji su ionako opterećeni drastičnim slabljenjem tržišta. Osim restrikcija razvoja i rasta te troškova nastalih iz zakonske regulative tu su i novouvedeni nameti (vodni doprinos) i redovito povećanje komunalnog doprinosa prošlih godina, koji danas čine oko 7% prodajne cijene prosječnog stana u Zagrebu, što je zapravo porez koji sudionici drugih industrija ne plaćaju.

Velikim dijelom uz sve navedeno krivica je i nas poduzetnika koji smo stajali po strani dok su se krojili ovakvi uvjeti. Međutim, početkom prošle godine osnovali smo Udrugu developera te započeli komunikaciju s Vladom. Osim toga zbog opće krize i medijskih napisa o velikom broju neprodanih stanova dobili smo Vladinu pozornost te vjerujem da će prva polovina godine biti zapravo obilježena razgovorima, pronalaženjem i donošenjem rješenja rasterećenja industrije, olakšavanja rada i pozicioniranjem poduzetnika na novouređenom tržištu. Vrlo velik impuls rasta tržišta doista mogu biti uvjeti poslovanja jer se time mijenjaju profitne margine te je lakše osvojiti povjerenje ulagača. Drugi veliki impuls jest potrošački optimizam. Osjećaj krize i problema traje već duže od godinu dana, a započeo je medijskim napisima o krizi. Utjecaj očekivanja krize i fokus na probleme još se osjećaju u medijima, ali postoje prve naznake i drugog lica priče. Prije tek desetak dana objavljena su prva smanjenja kamatnih stopa, a očekujem da će i druge banke slijediti taj primjer. Iz inicijativa i odgovora Vlade na probleme tržišta očekujem dalje dobre vijesti u medijima, prve znakove bolje prodaje, prve znakove podrške banaka te konačno porast optimizma potrošača. S obzirom na doista veliku potrebu tržišta za novim projektima razvoja nekretnina, i očekujući utjecaj promijenjenih uvjeta poslovanja, a sukladno tome boljih pozicija za razgovor s bankama i porasta optimizma potrošača, očekujem početak rasta u drugoj polovini godine.

Danijel Babić, izvršni direktor Profectusa