Dok se banke žale da je kreditno sposobnih tvrtki kojima bi riskirale posudbu novca ostalo na kapaljku, razvojna banka spremnija je na rizik. Oporavka nema bez spašavanja tvrtki koje su na rubu ili su već krenule u slobodni pad, a upravo na njih cilja Hrvatska banka za obnovu i razvitak, poručio je njezin čelnik Anton Kovačev. Uz postojeće programe kreditiranja, kaže, za dvadesetak dana očekuje se prva aukcija novog modela pomoći za koji je HNB bankama smanjio obveznu pričuvu u nadi da će ovoga puta financijska injekcija pristići u pomoć tvrtkama.

“U prva četiri mjeseca HBOR je odobrio 70 posto više kredita za investicije nego u istom razdoblju prošle godine”, pohvalio se Kovačev upozorivši da će na učinak mjera biti potrebno pričekati kraj ove godine i početak sljedeće. “Bez pokretanja investicija nema izlaska iz krize”, rekao je. Kolika će biti konačna cijena novca koji bi iz obvezne pričuve trebao skrenuti u realne sfere i potaknuti gospodarski ciklus još se ne zna. HBOR je svoju kamatu na polovicu iznosa (drugu polovicu daju banke) zaustavio na 1,8%. “Konačna kamata bit će definirana na aukcijama, no ne očekujem da bi trebala prijeći 3,5 posto”, najavio je Kovačev poručivši bankama da nije poenta “samo ganjati dobit, već i sačuvati klijente”. Prošlog je tjedna i guverner Željko Rohatinski rekao da bi uz oko 4 posto kamate to mogao biti dobar posao za banke, posebno jer im novac kod HNB-a ne donosi prinos. Izvorni plan središnje banke, podsjetimo, bio je osloboditi 12 milijardi kuna za kreditiranje, no banke su rekle da im ne treba više od sedam što dovoljno govori o averziji prema riziku. “U krizi je uloga razvojnih banaka od posebne važnosti jer poslovne banke bježe od podupiranja gospodarstva koje je na rubu. HBOR nastoji poduprijeti tvrtke koje su u teškoćama zbog objektivnih razloga i krize te im pomoći da sačuvaju radna mjesta, a nakon izlaska iz krize povećaju proizvodnju”, kaže Kovačev.

Banski dvori, očito je, računaju na pomoć HBOR-a u zaustavljanju pada gospodarstva. U ostvarivanju blagog rasta od 0,8% ove godine Vlada ne kalkulira s velikim infrastrukturnim projektima, već s kombinacijom malih ulaganja i spašavanja rubnih tvrtki, rekao je u Dubrovniku potpredsjednik Vlade Neven Mimica. “Veliki projekti poput željezničke infrastrukture i ulaganja u energetiku neće dati rezultate i povećati zaposlenost ove godine. Računamo na manje investicije, od kojih su neke krenule, da do kraja godine pokažu promjenu trenda”, rekao je Mimica. Osim razvojne banke, kaže, Vlada razvija i “druge alate” kroz HAMAG i povećavanje garancijskoga kapaciteta i dodatno pokrivanje rizika “koje možda ni HBOR ne bi pokrivao”. “Konzervativniji ekonomisti upozoravaju štednja, štednja, štednja, no mi i dosta drugih zemalja vjerujemo u kombinaciju fiskalnog pakta i pakta za razvoj kako bismo osigurali oporavak”, zaključuje.