Početak godine za hrvatsko gospodarstvo nije prošao u skladu s očekivanjima te će 2008. biti godina izazova za kreatore gospodarske politike u Hrvatskoj, navode analitičari Raiffeisen grupe u svojoj najnovijoj analizi za prvo tromjesečje. Poteškoće na samom početku godine pojavile su zbog zastoja u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji do kojih je došlo zbog reakcije Italije i Slovenije na implementaciju ZERP-a. Osim toga, navodi se u analizi, problem je i u nedovoljnoj brzini i obuhvatnosti do sada provedenih reformi, na što su upozoravale i određene institucije EU.

Nepopularne mjere
Upravo će, prema analitičarima RBA, reforme koje će tražiti nepopularne mjere biti presudan test za čvrstoću vladajuće koalicije. Prvi test, a riječ je o odustajanju od ZERP-a, koalicija je uspješno prebrodila, što je udobrovoljilo i Europsku komisiju koja je najavila završetak pregovora 2009. Većina reformi i aktivnosti povezanih s usklađivanjem zakonodavstva trebat će provesti ove godine kako bi se ispunili svi uvjeti do isteka navedenog roka. Hrvatsko se gospodarstvo nakon prošlogodišnjeg ubrzanog rasta BDP-a na početku 2008. suočilo s nepovoljnim kretanjima. Zbog toga analitičari za ovu godinu očekuju vidljivo usporavanje gospodarske aktivnosti. Usporavanje se prije svega odnosi na područje osobne potrošnje koja je do sada bila snažan pokretač rasta BDP-a. Međutim, kao najveći izazov za kreatore gospodarske politike analitičari RBA grupe vide u inflatornim pritiscima. Snažni inflatorni pritisci s kraja 2007. nastavili su se i na samom početku 2008., potkrepljujući očekivanja da će ovogodišnja stopa rasta potrošačkih cijena dosegnuti najveću vrijednost u posljednjih 10 godina. Prosječna stopa inflacije u 2008. mogla nadmašiti 5 posto. Na rast potrošačkih cijena utječe poskupljenje prehrambenih proizvoda i energenata na svjetsklom tržištu, ali isto tako nezanemarivu ulogu igraju i domaći čimbenici kao što je poskupljenje komunalnih usluga. Snažniji inflatorni pritisci dovode do daljnjeg pooštravanja monetarne politike i prilagodbe fiskalne politike novim uvjetima, što sve dovodi do usporavanja BDP-a. Pad dioničkih tržišta i zabrinutost investitora također su pridonijeli negativnom raspoloženju. Takvi uvjeti očekuju Vladu u provođenju bolnih, ali potrebnih reformi. Najvažnije promjene očekuju se na području javne uprave te zdravstvene i socijalne zaštite.

Jačanje inflacije
Povećanje efikasnosti sudstva i borba protiv korupcije postavljeni su kao uvjeti bez kojih se ne može kada je u pitanju poboljšanje poslovnog okruženja. Reforma sustava državnih potpora, čemu bi trebalo prethoditi restrukturiranje i privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu, jedan je od najvažnijih promjena kada je u pitanju proces približavanja Hrvatske EU. Analitičari RBA tvrde da te reforme ne bi trebale značiti samo pripremu i potrebu za pristupanje Europskoj uniji, nego i ulazak u posljednju fazu tranzicije. Krajnji je cilj reformi postizanje viših stopa dugoročno održivog rasta gospodarstva.

Nastavak rasta proizvodnje i na početku 2008. godine

Rast industrijske proizvodnje od 5,6 posto u drugoj polovici 2007. najsnažniji je rast od 2001. Taj se rast nastavio i na početku 2008. godine. Ubrzanje rasta industrijske proizvodnje pratio je i rast zaposlenosti i proizvodnosti. Prerađivački sektor i dalje je najvažniji dio industrije. U nastavku godine analitičari RBA očekuju određeno usporavanje rasta proizvodnje koji bi u 2008. godini mogao biti na razinama iz 2006. što će dijelom biti posljedica manje izražene potražnje za proizvodima iz Hrvatske od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Očekuje se i daljnje smanjenje nezaposlenosti koja bi na kraju godine mogla iznositi 13,5 posto.