Protekli je tjedan na domaćem deviznom tržištu započeo slabljenjem eura, odnosno daljnjim jačanjem kune. Trgovalo se nakratko i ispod razine od 7,32 kune, ali je u nastavku trgovanja zaustavljeno silazno kretanje eura, a tečaj je porastao prema 7,33 kune. Sredinom prošlog tjedna zabilježen je stabilan tečaj te trgovanje u rasponu 7,325 – 7,330 kuna. Na takvo kretanje utjecala je dovoljno velika potražnja za devizama koja je zadovoljavala ponudu. U nastavku trgovanja održana je ravnoteža ponude i potražnje, ali svaki izostanak korporativne potražnje za devizama stvarat će deprecijacijske pritiske na euro, koji se približavanjem turističke sezone pojačavaju.

Dolar gubi korak
Početak ovoga tjedna protekao je mirno, ponuda i potražnja za devizama bile su uravnotežene, a tečaj se zadržavao ispod 7,33 kune za euro. U nastavku trgovanja prevladavali su deprecijacijski pritisci na euro te trgovanje ispod razine od 7,32 kune. Budući da je dolar u drugoj polovici prošlog tjedna vidljivo ojačao prema euru, takvo kretanje imalo je utjecaj i na odnos dolara i kune. Naime, dolar je po srednjem tečaju HNB-a još krajem prošlog i početkom ovoga tjedna ojačao na iznad 5,43 kune. Važno je spomenuti da je prošli četvrtak dolar po srednjem tečaju HNB-a oslabio na ispod 5,39 kuna, što je najniža vrijednost dolara prema kuni još od studenog 1996. godine. Ovoga se tjedna dolar prema kuni oporavio te se zadržavao iznad 5,40 kuna. Dolar je prošlog tjedna osjetno oscilirao prema euru. Naime, nakon što je trgovanje započelo na razinama oko 1,3540 dolara za euro, do sredine tjedna euro je ojačao na oko 1,3600 dolara. Uslijedio je oporavak dolara, koji je do kraja tjedna uspio ojačati na ispod 1,3500 dolara za euro. Utjecaj na jačanje dolara imale su naznake rasta američkog gospodarstva te sve manje očekivanje da bi Američka središnja banka (FED) mogla smanjiti svoju prekonoćnu kamatnu stopu u ovoj godini. U prvom dijelu ovoga tjedna dolar se zadržavao ispod razine od 1,35 dolara za euro.

Ukupno je prošlog tjedna dolar za oko 0,12 posto ojačao prema euru te oko 0,79 posto prema japanskom jenu. Najznatnija svjetska valuta ojačala je i prema nekim drugim važnim svjetskim valutama, primjerice, prema britanskoj funti, švicarskom franku, te australskom i novozelandskom dolaru. Najveći gubitak dolar je ostvario prema brazilskom realu (oko 3 posto na tjednoj razini). Ova je godina započela s pritiscima na jačanje kune iako je zabilježeno privremeno slabljenje pod utjecajem visoke kunske likvidnosti koja je ostala nakon blagdana. Tečaj se na tržištu, ali i po srednjem tečaju HNB-a, tada približio razini od 7,40 kuna. Nakon toga se ipak spuštao na niže razine. Krajem veljače srednji tečaj HNB-a spušten je ispod 7,35 kuna, a početkom ožujka i ispod 7,34 kune. Pad tečaja eura, odnosno jačanje kune, nije duže potrajalo između ostalog i zbog pojačane korporativne potražnje za devizama. Do kraja ožujka tečaj je premašio 7,38 kuna, a početkom travnja euro je nakratko ojačao na iznad 7,41 kunu. U prvom tromjesečju ove godine tečaj se kretao u uskom rasponu 7,33 – 7,40 kuna, a nije zabilježena nijedna devizna intervencija Hrvatske narodne banke na tržištu što je zanimljiv podatak jer u prethodnim godinama to nije bio slučaj. Primjerice, u prvom tromjesečju 2006. HNB je proveo dvije devizne intervencije, u prvom tromjesečju 2005. zabilježene su tri devizne intervencije, 2004. zabilježeno je pet deviznih intervencija u prvom tromjesečju godine, a u prvom tromjesečju 2003. čak šest deviznih intervencija Hrvatske narodne banke.

Uspon kune
Tijekom travnja tečaj se održavao relativno stabilnim te u uskom rasponu 7,372 – 7,415 kuna za euro. Krajem travnja postao je primjetan trend jačanja kune, koji je nastavljen i početkom svibnja. U prvom dijelu svibnja kuna je prvi put u ovoj godini ojačala na ispod 7,33 kune za euro, a sredinom mjeseca i ispod 7,31 kunu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine euro je ovih dana ipak na nešto višim razinama prema kuni. Međutim, prema nekim drugim valutama, kuna je vidljivo ojačala. Primjerice, kuna je prema dolaru u godini dana ojačala za oko 4,6 posto, prema švicarskom franku za oko 5,1 posto, a još više, za oko 12 posto, prema japanskom jenu.

Ljeto donosi aprecijacijski pritisak na domaću valutu

Polako približavanje turističke sezone, ali i njezino produžavanje utječe na veću potražnju banaka za kunama kako bi se zadovoljile turističke potrebe u sezoni. Stoga u idućem razdoblju treba očekivati nastavak aprecijacijskih pritisaka na kunu. U svibnju je već bio primjetan trend jačanja kune prema euru, ali i nekim drugim valutama poput švicarskog franka.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz