Na samom početku ovoga tjedna eurom se na svjetskim deviznim tržištima trgovalo iznad 1,2170 dolara. Međutim, tečaj je ubrzo pao ispod te razine uz prisutan pritisak na nastavak jačanja dolara prema euru. Sredinom ovoga tjedna tečaj se uspio neznatno stabilizirati te se trgovalo u rasponu 1,2070 – 1,2110 dolara. Na stabiliziranje tečaja utjecala su i razmišljanja trgovaca, koji su procjenjivali moguća kretanja dolara na temelju očekivanja daljnjega kretanja kamatne stope Američke središnje banke (FED). Kamatna stopa FED-a iznosi 4,5 posto, ali su sve veća očekivanja da bi do svibnja ona mogla porasti na 5 posto. Naime, od lipnja 2004. godine Američka središnja banka je povećavala svoju prekonoćnu kamatnu stopu čak 14 puta, što je povećalo atraktivnost ulaganja u američku imovinu te utjecalo na jačanje dolara. Iako se očekuje da bi na sastanku FED-a zakazanom za idući utorak kamatna stopa mogla biti povećana na 4,75 posto, a potom i njezin rast u svibnju, trend rasta kamatne stope ipak bi ove godine mogao biti zaustavljen. Stoga neki analitičari ukazuju da je dolar u dosadašnjem tijeku ove godine ipak posustao.

Islandska kruna u krizi
Važno je naglasiti da se na deviznim tržištima ovaj tjedan dosta pažnje posvetilo nekim europskim valutama. Primjerice, islandska kruna je samo u utorak oslabila za oko 3 posto prema euru nakon što je upozoreno da postoji “znatan rizik” od financijske krize na Islandu. Analitičari Danske Bank upozoravaju da je moguć znatan pad islandskog BDP-a te daljnji pad islandske valute. Stoga upozoravaju da je moguće da kruna doživi sudbinu tajlandske ili turske valute, koje su uslijed financijskih kriza u svojim zemljama oslabile za oko 50-60 posto. Međutim, neke druge lokalne banke poput Glitnir Bank nisu suglasne s tako pesimističnim scenarijima te čak predviđaju da bi nakon stabilnog BDP-a u idućoj godini, 2008. islandsko gospodarstvo moglo zabilježiti pozitivnu stopu rasta. Na domaćem deviznom tržištu protekli je tjedan prošao u znaku pritisaka na rast tečaja, odnosno aprecijacijskih pritisaka na euro. Rast tečaja posebice je bio vidljiv u drugoj polovici tjedna kada je bila prisutna i dosta vidljiva korporativna potražnja za eurom. Tečaj je dosezao razinu od 7,34 kune da bi na samom kraju tjedna pod utjecajem nastavka korporativne potražnje za eurom dosegnuo 7,36 kuna. Trgovanje je u jednom trenutku bilo blizu 7,37 kuna.

Mirniji tjedan za kunu
Nakon dinamičnoga prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu ovaj tjedan bio je nešto mirniji, uz korekciju tečaja. Korporativna potražnja za eurom je splasnula zbog čega je euro deprecirao te se trgovalo u rasponu 7,35 – 7,36 kuna za euro. Prema sredini tjedna tečaj je dodatno snižen, prema 7,33 kune. Po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke euro je u utorak porastao na iznad 7,35 kuna prvi put još od sredine prosinca, ali je rast srednjeg tečaja HNB-a bio pod tržišnim utjecajem i bio je očekivan. Do sredine idućeg mjeseca može se očekivati da bi ponuda eura mogla zaustaviti eventualno slabljenje kune, odnosno da bi se srednji tečaj mogao nalaziti na otprilike sadašnjim razinama. Na takvo kretanje mogao bi utjecati i rast potražnje za kunama. Važno je spomenuti da je po srednjem tečaju HNB-a dolar početkom tjedna oslabio na ispod 6,02 kune, odnosno pao je na najnižu razinu prema kuni još od kraja siječnja. Još od rujna 2005. dolar nije bio ispod 6 kuna.

Politika pritišće forintu i zlot
Pod pritiskom je i mađarska forinta, na što najviše utječe politika. Naime, u travnju se održavaju parlamentarni izbori, a neizvjesnost negativno utječe na forintu. Dodatni pritisak stvara nepostojanje naznaka restriktivnije monetarne politike (središnja banka zadržala kamatnu stopu na 6 posto). Stoga je forinta u jednom trenutku oslabila na više od 265 forinti za euro, odnosno na najnižu razinu prema euru u dvije godine. Poljski zlot je također pod pritiscima zbog političkih događanja. Naime, vladajuće stranke žele raspustiti parlament i raspisati izbore.