Akcije središnje banke sredinom svibnja na deviznom tržištu (plasman od 1,35 milijardi kuna na tržište) donijele su značajan plasman dodatne likvidnosti što se posljednjih dana odražava i na novčanom tržištu.
Na računima banaka zamijećeni su solidni iznosi viškova novčanih sredstava, a banke su zabilježile znatne plasmane prekonoćnih depozita kod HNB.
Istovremeno, količina gotovog novca u opticaju se zadržava na višim ovogodišnjim razinama zbog čega su banke i osjetile određene pritiske na likvidnost. Kamatne stope u kotacijama za najkraće rokove dospijeća međubankarskih depozita pale su značajno ispod razine od 3 posto. Usprkos tome, oprez prema likvidnosti uoči očekivanja pojačanja turističkih aktivnosti zadržava kotacije dugoročnijih depozita na razinama iznad 4 posto. Na novčanom se tržištu bilježila nešto niža aktivnost s povećanjem viškova likvidnosti i smanjenjem potreba banaka za dodatnim izvorima.
Najbolji je pokazatelj poboljšane likvidnosti pad iznosa plasmana na obratnoj repo aukciji. U odnosu na prethodnu aukciju iznos je smanjen za preko 800 milijuna kuna. Ministarstvo financija je ovoga tjedna ipak održalo aukciju trezorskih zapisa i plasirala novi zapisa iznad planiranog. Pri tom je ostvaren plasman samo jednogodišnjih zapisa uz nepromijenjeni prinos od 4,0 posto. To je rezultat poboljšane likvidnosti u sustavu zbog čega su spuštene kamatne stope na novčanom tržištu.
Poboljšanje kunske likvidnosti u kombinaciji s najvišim ovogodišnjim prinosima vratili su i potražnju investitora za kunskim obveznicama, i posljedični značajan ponovni pad prinosa za preko 30 baznih bodova kod desetogodišnjih obveznica. Prošlog tjedna tečaj je prema očekivanjima ostao stabilan, iako su se pojavili i blagi aprecijacijski pritisci. Kretao se u vrlo uskom rasponu od 7,26 do 7,28 kuna za euro.
(RBA analize)