Podaci o poslovanju banaka pokazuju da je bankarski sektor u Srbiji i u 2007. godini nastavio intenzivan rast, čemu su doprinijele uspješno provedene reforme. Zahvaljujući njima u proteklom četvorogodišnjem razdoblju obujam poslovanja bankarskog sektora povećan je za više od četiri puta, krediti tvrtkama za više od tri puta, dok su krediti stanovništvu povećani za gotovo 11 puta, od toga stambeni više od 20 puta. Provedene reforme i rejting zemlje bili su presudni da se ponovno, poslije dužeg razdoblja, uspostavi i normalizira platni promet s inozemstvom i da srbijanski gospodarski subjekti imaju mogućnost uzimati kredite u inozemstvu. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), samo u prošloj godini aktiva bankarskog sektora porasla je za 34 posto i s iznosom od 19, 38 milijardi eura (1,57 tisuća milijardi dinara) dostigla je 65 posto društvenog bruto proizvoda zemlje. Takav bankarski sektor bio je u stanju u prošloj godini odobriti 37 posto ili 1,358 milijardi eura (odnosno 110 milijardi dinara) više kredita gospodarstvu.

Povećanje kredita
Krediti odobreni stanovništvu povećani su za čitavih 55 posto i premašili su 4,938 milijardi eura (400 milijardi dinara), pri čemu je najznatniji rast, od čak 88 posto, zabilježen kod stambenih kredita, na koje se odnosi 1,11 milijardi eura (90 milijardi dinara). To je, primjerice, 20 puta više nego u 2003. godini. Istovremeno su veća likvidnost i bolje poslovne performanse tamošnje ekonomije doveli do rasta depozita privrede od 63,5 posto, dok su veći životni standard stanovništva i vraćeno povjerenje u banke rezultirali novim rekordnim povećanjem štednje stanovništva. Depoziti stanovništva povećani su za 45,6 posto i dostigli su 5,28 milijardi eura (428 milijardi dinara), pri čemu devizna štednja čini gotovo 90 posto ukupnih depozita. To znači da su razvoj bankarskog sektora i povjerenje građana u banke doveli do znatnog povećanja domaće akumulacije, kao izvora za buduću kreditnu aktivnost banaka i razvoj gospodarstva u cjelini. Poprilično stabilan dinar i sve jače povjerenje u banke doveli su do toga da su, uspoređujući plasirane devizne kredite u mjesecu prosincu 2006. i 2007., banke davale oko 45 posto više kredita u dinarima, dok je za gotovo 15 posto smanjen iznos deviznih kredita. Danas su, uz povećanu konkurenciju na tome tržištu, bankarske usluge dostupne najvećem dijelu tamošnjeg stanovništva jer je organizacijska mreža banaka već pokrila cijeli teritorij Srbije. Samo u prošloj godini kroz stalno otvaranje novih podružnica, poslovnih jedinica i ekspozitura, kojih ima 2300, ona je povećana za 13 posto. Kada je riječ o financijskim uslugama, građani Srbije ne zaostaju previše za državljanima razvijenih zemalja, o čemu svjedoči 5,7 milijuna platnih kartica različitih brendova. Bankarski sektor je 2007. završio sa 30.246 zaposlenih.

Rizici
Na početku 2008., međutim, izgledi za ponavljanje prošlogodišnjih uspjeha su ograničeni i Narodna banka Srbije upozorava na prisutne makroekonomske rizike, potaknute prije svega političkim rizicima vezanim uz rješavanje statusa Kosova, kao i uz stabilnost i eventualne korake izvršne vlasti. Ti rizici bi za posljedicu mogli imati smanjenje kreditnog rejtinga Srbije koji ocjenjuju međunarodne agencije za rejting i nepovoljan uticaj na stavove sudionika na financijskim tržištima i gospodarskih subjekata u pogledu budućih makroekonomskih kretanja. Ako do toga dođe, Srbija bi imala veću premiju za rizik zemlje, što će zahtijevati povećanje bankarskih kamatnih stopa kako kod kreditiranja gospodarstva, tako i kod kreditiranja stanovništva. U takvoj situaciji ni srpske tvrtke, koje su prošle godine imale mogućnost da se pod povoljnim uslovima zadužuju vani, ne bi mogle računati na takvu dostupnost kapitala ni na dosadašnje uvjete.

Predsjednički izbori nisu utjecali na kreditni rejting

Međunarodna agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s objavila je jučer da ishod predsjedničkih izbora u Srbiji ne utječe na kreditni rejting Srbije za domaću valutu. Ishod je bio očekivan i S&P ga je već uračunao u rejting, navodi se u priopćenju te agencije.“Pobjeda kandidata Demokratske stranke Borisa Tadića nad kandidatom Radikalne stranke Tomislavom Nikolićem pozitivan je signal Europskoj uniji u pogledu integracije Srbije u Europu, a isto vrijedi i za zajednicu inozemnih investitora”, zaključuje S&P’s. Ta je zajednica posebno važna za financiranje manjka na tekućem računu bilance plaćanja u Srbiji koji bi u 2007. trebao iznositi 15 posto BDP-a, procjenjuju u agenciji.