Novoj ljubljanskoj banci (NLB) prijete obveze od 2,5 milijardi eura ako vlada ne privatizira najveću slovensku banku, pišu slovenski mediji.

Prema navodima poslovnog lista Finance, Europska komisija (EK) i Europska središnja banka (ECB) zatražila je od vlade u Ljubljani što hitniju privatizaciju NLB-a. Ako do toga ne dođe, državna jamstva za isplatu duga hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Bruxelles će smatrati nedozvoljenom državnom pomoći. Prema izračunu Financi, EK u slučaju neprovođenja privatizacije može odlučiti da je vladina financijska injekcija od 1,55 milijardi eura iz 2013. bila protivna europskoj regulativi.

U tom slučaju, NLB bi taj novac mora vratiti u proračun. No, ako bi morala vratiti i jamstva za loše kredite te još približno 500 milijuna eura, na koliko se procjenjuju odštetni zahtjevi hrvatskih štediša, iznos se penje na 2,5 milijarde eura. Iz Bruxellesa su na ove navode poručili kako su u redovnim kontaktima sa slovenskom vladom. U tom kontekstu ne čudi što je ustavni odbor slovenskog parlamenta u ponedjeljak raspravljao o prijedlogu dviju oporbenih stranaka da se posebnim zakonom onemogući isplata tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih državljana s računa ili iz imovine Nove Ljubljanske banke (NLB) temeljem odluka hrvatskih sudova. 

Prema ranijim najavama, prijedlog su podnijele Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina. One traže traže da se posebni amandman na ustavni zakon iz 1994. godine, kojim je osnovan NLB te njegova bilanca odvojena od "stare" Ljubljanske banke i njezinih obveza prema staroj deviznoj štednji, donese što prije. NLB bi se obvezao da ne smije isplaćivati zahtjeve temeljem pravnomoćnih presuda hrvatskih sudova, a ako bi do isplate s njezinih računa u Hrvatskoj ili ovrhom imovine ipak došlo, Slovenija bi morala poduzeti "kompenzacijske mjere" na imovini hrvatskih poduzeća u Sloveniji u istoj visini.