Kako je Njemačka počela kliziti prema recesiji, ekonomisti u državama Višegradske skupine – Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska – očekuju udarni efekt na ta gospodarstva kojima je "tvornica Europe" glavni trgovinski partner.

U tom kontekstu razvila se javna polemika treba li se srednja i istočna Europa i dalje oslanjati na model ekonomskog rasta temeljen na proizvodnji na leđima jeftine radne snage. 

Kralježnica odnosa
"Popularno je reći da ako Njemačka kihne, manje države u okruženju dobiju prehladu. Mi sada čekamo tu prehladu", izjavio je nedavno mađarski ministar financija Mihaly Varga, a prenosi Financial Times. Izvozna orijentacija bivših država iz istočnog bloka nakon pada komunizma rezultirala je znatnom ovisnošću o potražnji na njemačkom tržištu.

Naime, četiri spomenute države šalju između 20 i 30 posto svog izvoza u Njemačku. Dok su te države prošle godine ostvarile solidne stope ekonomskog rasta, tamošnji poduzetnici sada ističu kako se usporavanje najveće europske ekonomije počelo osjećati. "Prije tri mjeseca to još nismo vidjeli, ali ako sada pogledate u podatke i razgovarate s klijentima, može se reći da svjedočimo usporavanju narudžbi i gomilanju neprodane robe", kaže Michal Krupinski, prvi čovjek treće poljske banke po veličini, Bank Pekao.

Kralježnica ekonomskih odnosa Njemačke i srednjoeuropskih država već je desetljećima automobilska industrija. S obzirom da su njemački proizvođači, poput Volkswagena, Audija, Mercedesa i BMW-a u proteklih 30 godina otvorili mrežu tvornica u toj regiji – pretvorivši je u jedno od najvažnijih proizvodnih središta i u globalnim okvirima – ekonomisti smatraju da će to biti glavna transmisija preko koje će se utjecaj trgovinskih napetosti odraziti na istok Europe.   

Održivost modela
"Ako pogledamo podatke o industrijskoj proizvodnji, usporavanje u Njemačkoj je najveći faktor usporavanja u Slovačkoj. Automobilski sektor je ključan, ali i oni koji ga opskrbljuju, poput metaloprerađivačke industrije", komentirala je Katarina Muchova, ekonomistica banke Slovenska Sporitelna. Usporavanje gospodarstva potaklo je raspravu o održivosti postojećeg ekonomskog modela u srednjoj i istočnoj Europi.

U želji da potakne proizvodnju veće dodane vrijednosti, mađarska vlada je najavila subvencije na ulaganja privatnog sektora. Subvencije se mogu dobiti čak i ako ne otvaraju nova radna mjesta, ali moraju biti usmjerena na inovacije. Dio ekonomista smatra i da istok Europe mora pronaći alternativne trgovinske partnere. U Mađarskoj se to već dogodilo – u prvom polugodištu ove godine Južna Koreja je smijenila Njemačku kao najvećeg stranog ulagača.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”