Hans-Josef Fell je voditelj konferencije European Energy Security Forum u Bruxellesu i predsjednik organizacije Energy Watch Group u Njemačkoj.

Fell je koncipirao Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG), a od 1998. je bio stručnjak za energiju u Bundestagu za stranku Bündnis 90/Die Grünen (Zeleni). Za Deutsche Welle dao je intervju o budućnosti zelene energije u kojem naglašava kako je "ovisnost Europe o uvozu energenata u posljednjih deset godina snažno rasla. 60 posto europskih potreba za energentima dolazi iz drugih zemalja. Iz Rusije Europa uvozi 38 posto plina, oko 35 posto nafte i 25 posto kamenog ugljena. Stoga, "ova ekstremno visoka ovisnost vodi tomu da Europa, naravno, ne može uvesti sankcije protiv Rusije, koje bi se supstancijalno ticale energetskog sektora. S obzirom da Rusija 80 posto svojih prihoda dobiva iz prodaje energije, to je jedini sektor u kojem bi sankcije imale učinka. Ali, Europa sama ima veliku potrebu za energijom i takvim sankcijama bi jako naštetila vlastitom gospodarstvu".

Razvoj strategije
Međutim prema Hans-Josef Fellu Europa se može osloboditi te ovisnosti, ali ne agresijom već strategijom. "U toj ovisnosti o Rusiji Europa nema nikakve šanse nešto suprotstaviti agresivnom ponašanju Rusije. Jedina mogućnost je srednjoročna. S brzom i jakom strategijom, obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću može se osloboditi te ovisnosti. To bi donijelo energetsko-političku i političku neovisnost, Europa bi bila slobodnija, bez strahova, a gospodarstvo bi moglo dalje djelovati", kaže Fell te nastavlja "tehnologija obnovljivih izvora energije je zrela. Za deset godina ona bi mogla pokrivati 60 do 70 posto europskih potreba za energijom. Tada bismo o uvozu energenata bili barem toliko neovisni da ne bi bilo politički teških situacija ovisnosti. To bi bio cilj i zato su potrebne odgovarajuće političke mjere". Naravno ostaje pitanje političke volje za provođenjem promjena, a tu Fell i nije toliko optimističan. "Trenutno se događa upravo suprotno. Vidimo promjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj i pritisak Europske komisije. Europska komisija čak želi podržati puno skuplju atomsku energiju iako su energija vjetra i sunca puno jeftinije. To je krivi put, prije svega jer uran velikim dijelom dolazi iz Rusije i ne stvara neovisnost", kaže Fell.

Šansa u investicijama
Prema njegovim riječima "šansa je u društvu. U Njemačkoj, Austriji i skandinavskim zemljama brojna poduzeća i ljudi investiraju u obnovljive izvore energije. Već sam strah da će Gazprom ponovo u zimi zatvoriti dotok plina motivira brojne ljude. Oni ne žele živjeti s tim strahom, žele biti neovisni i zato investiraju". Uz to je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u većini sektora najjeftiniji oblik proizvodnje energije, jeftiniji nego konvencionalni izvori energije, a troškovi investicije se otplate nakon nekoliko godina, poručuje Fell.Prema njemu EU je trenutno u situaciji zaokreta i energetski sustav je jasno na putu obnovljivih izvora energije. U konvencionalnom energetskom sektoru može se vidjeti zaokret.

"Tko još u tu tehniku investira taj bilježi samo gubitke. Brojne nove elektrane na ugljen u Njemačkoj se uopće više ne priključuju na mrežu. To su investicijske ruševine, to su milijarde. Veliki opskrbljivači energijom tako dospijevaju pod financijski pritisak", poručuje Fell.Inače, Fell i ostali sudionici nedavno održanog European Energy Security Foruma u Bruxellesu "očekujuo da oči budu otvorene. Europa je ovisna o plinu i nafti iz drugih zemalja, a obnovljivim izvorima energije i većom energetskom učinkovitošću ta ovisnost može biti smanjena. Politika želi veću neovisnost u energetskom sektoru. Ako se probije spoznaja da je to moguće, onda će možda opet biti političkih aktivnosti u smjeru obnovljivih izvora energije".