Nakon što je zahvatila pakiranja žitnih pahuljica, čipsa i deterdženta na policama američkih trgovina, shrinkflacija se (smanjivanje proizvoda uz zadržavanje ili rast cijene, pojam koji je 2009. godine popularizirala ekonomistica Pippa Malmgren) probila i na tamošnje tržište novogradnje.
Manje postaje više
Prosječna veličina novoizgrađenih jednoobiteljskih kuća prodanih diljem SAD-a u posljednjih se deset godina smanjila za 11,6 posto, s 253 na 224 četvorna metra. Pokazuje to analiza LendingTreeja, američke platforme za usporedbu financijskih usluga, temeljena na podacima tamošnjeg Ureda za popis stanovništva.
Veća kvadratura, međutim, sve je skuplja. Prosječna cijena četvornog metra od 2015. godine porasla je za 71,9 posto. “Niža ukupna cijena kuće može smanjiti polog i mjesečnu ratu stambenog kredita, ali činjenica da se za manju plaća gotovo tri četvrtine više po kvadratnom metru pokazuje koliko su troškovi stanovanja porasli”, rekao je Matt Schulz, glavni analitičar za potrošačke financije u LendingTreeu.
Današnji kupci nekretnina za svaki uloženi dolar dobivaju znatno manje prostora nego prije deset godina, dodao je. Pritisak na troškove dodatno je pojačala visoka inflacija, koja je u SAD-u lipnju 2022. godine dosegnula 9,1 posto. Rastući troškovi prelili su se i na tržište novogradnje, gdje se sve češće pribjegava manjim kućama kako bi cijena ostala prihvatljivija.
“Graditelji sve češće nude manje kuće kako bi ublažili rastuće troškove zemljišta, rada i materijala te cijene prilagodili kupcima s manjom kupovnom moći”, stoji u izvješću LendingTreeja. Doista, potražnja se sve više pomiče prema skromnijim nekretninama. Lani je svaka četvrta američka kuća imala manje od 167 četvornih metara, nasuprot 16 posto 2015. Istodobno je udio kuća većih od 279 četvornih metara pao s 33 na 20 posto.
Razloga za taj trend ima više, no cijena je ključna. Preko Bare, kamatne stope na stambene kredite danas se kreću između 6 i 7 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na razdoblje pandemije. Skromnija kvadratura mnogim je kupcima stoga prihvatljivija, a osobito onima koji nekretninu kupuju prvi put, navodi LendingTree. U pozadini su i demografske promjene – raste broj jednočlanih i dvočlanih kućanstava.
“Sve veći naglasak kupci stavljaju na funkcionalne tlocrte koji omogućuju bolje iskorištavanje prostora”, navodi Schulz. Manja kvadratura tako ne znači nužno samo nižu cijenu kupnje, već može donijeti i dugoročne financijske uštede.
“Manje kuće jeftinije su za grijanje i hlađenje, a niži su i troškovi njihova opremanja, održavanja i popravaka. To je posebno važno kupcima koji prvi put rješavaju stambeno pitanje i već su opterećeni ratama stambenog kredita, porezom na nekretnine i troškovima osiguranja”, rekao je Schulz.
Prosječna veličina novih kuća najviše je pala na Jugu SAD-a, jednoj od četiri glavne američke regije, i to za 13,4 posto u posljednjih deset godina. Slijede Srednji zapad s padom od 12,2 posto te Zapad, gdje je kvadratura smanjena za 9,2 posto, ističe LendingTree.
Najviše manjih kuća prodaje se na Srednjem zapadu, gdje je 31 posto novoprodanih kuća u 2025. bilo manje od 167 četvornih metara. Slijedi Zapad s 28 posto, potom Jug s 24 posto, dok je njihov udio na Sjeveroistoku bio najmanji, 19 posto.
“Graditelji na problem sve slabije priuštivosti odgovaraju projektiranjem funkcionalnijih kuća”, ističe Schulz.
Troškovi zemljišta i gradnje
Sjeveroistok pritom predstavlja iznimku. To je jedina američka regija u kojoj se prosječna veličina novih kuća u posljednjih deset godina povećala, i to za 1,1 posto. Prošle je godine nova kuća ondje u prosjeku imala 266 četvornih metara. Najmanje su bile novogradnje na Srednjem zapadu, gdje su kuće u prosjeku imale 210 četvornih metara. Slijedio je Zapad s prosječnom površinom od 220 četvornih metara, dok su nešto veće bile kuće na Jugu, s prosjekom od 225 četvornih metara.
“Sjeveroistok je iznimka jer su troškovi zemljišta i gradnje toliko visoki da se graditelji često usmjeravaju na veće, luksuznije kuće. Ako već plaćaju skupu parcelu i imaju visoke troškove gradnje, veća i skuplja kuća za njih je ekonomski isplativija”, rekao je Schulz.
Veća kvadratura, međutim, dodatno udara po džepu kupaca. Na Sjeveroistoku je prosječna cijena četvornog metra od 2015. porasla čak 97,2 posto. Slijedi Zapad s rastom od 87,1 posto, Jug sa 70,4 posto te Srednji zapad, gdje je cijena četvornog metra porasla 60,9 posto, stoji u analizi LendingTreeja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu