Jedna od posljedica "čišćenja" turskog javnog i gospodarskog života od simpatizera islamskog klerika Fethullaha Gülena kojeg vlada optužuje za organizaciju srpanjskog propalog vojnog udara bit će i preraspodjela imovine vrijedne 10 milijardi dolara. Prema navodima Bloomberga, Nurettin Canikli, zamjenik premijera, izjavio je prošloga tjedna kako je od pokušaja puča vlada konfiscirala kontrolne udjele u gotovo 600 turskih kompanija pod optužbom da su vlasnici tih kompanija pomagali terorizam. Udjeli su prenijeti na jamstveni fond za osiguranje štednih uloga. 

Sudbina ovisi o istrazi
Dužnosnici tog fonda pak procjenjuju kako se vrijednost imovine konfisciranih poduzeća kreće oko 30 milijardi lira ili 10 milijardi dolara. Kako je parlamentarnim zastupnicima izjavio Canikli, sudbina tih udjela ovisit će o rezultatima istrage. Ako se dokaže povezanost vlasnika tvrtki sa terorističkim skupinama, odnosno s Gülenom koji se od 1999. nalazi u Americi, poduzeća će biti prodana. U suprotnom, sve će biti vraćeno vlasnicima, pojasnio je drugi čovjek turske vlade. Među konfisiciranom imovinom najveća je Koza Holding u vlasništvu 53-godišnjeg Akina Ipeka koji je prošle godine napustio Tursku i preselio u London.

U rujnu su vlasti konfiscirale njegovih 18 tvrtki, uključujući i tri kompanije koje se bave energetikom i rudarstvom, a izlistane su na burzi. Ipek za Bloomberg poručuje kako je u skladu sa zakonom izgradio poslovno carstvo vrijedno 20 milijardi dolara te će tužiti Ankaru ako proda ijednu dionicu njegovih kompanija. "Ako mi pokažu samo jedan nezakonit dolar u mojim kompanijama, sve ću im prepustiti besplatno. Ako ništa ne dokažu, iskoristit ću svoje pravo na pravnu zaštitu – i to će zadati glavobolje svima", poručuje Ipek. Odmazda Erdoganova režima zbog pokušaja njegova svrgavanja zahvatila je gotovo svaku poru društva. Do sada je 36.000 osoba zatvoreno zbog suradnje sa gulenističkim pokretom, među kojima se nalaze i neki direktori poduzeća. K tome, 110.000 državnih službenika je otpušteno, među njima i suci i tužitelji.   

Anadolijski lavovi
"Vidimo stvaranje golemog plijena poput onoga koji je stvorio ruske oligarhe. Samo, ovaj put neće biti raspodijeljeno državno, već privatno vlasništvo koje će biti transferirano poslovnim ljudima bliskima vladi", ocjenjuje ekonomist Seyfettin Gursel, suautor knjige "Rast i strukturalni problemi turskog gospodarstva". S druge strane, Galip Ozturk, krupni autobusni prijevoznik čija tvrtka Metro vrijedi 100 milijuna dolara, smatra kako je odmazda zbog puča dio dugoočekivane preraspodjele bogatstva i moći. Tom preraspodjelom prevlast bogatstva i moć prijeći će sa sadašnje urbane, sekularne elite poznate kao "Bijeli Turci" prema "Anadolijskim lavovima", tradicionalističkim doseljenicima iz provincije koji su manje kozmopolitski orijentirani. "Bijeli Turci ne mogu što sam ja učinio. Oni samo znaju prebacivati gotovinu na tajne račune u inozemstvu. Oni su pravi neprijatelji ove zemlje", kaže Ozturk.

Promjena stava

Poduzetnici sve više pokazuju lojalnost
Vlasnici poduzeća koji se nisu našli na udaru vlasti sve više javno pokazuju lojalnost vladi. Tako Bloomberg navodi primjer sekularističkog milijardera Aydina Dogana, vlasnika dnevnika Hurriyet i TV-postaje CNN Turk koji je počeo sponzorirati konferencije po Europi koje kritiziraju rastuću islamofobiju.Telekomunikacijska kompanija Turkcell – poznata po reklami koja zagovara zapadnjučku individualnost – danas financira obrazovanje na islamskim principima. Na otvaranju teološkog fakulteta prošlog je mjeseca viđen i Ferit Sahenk, predsjednik Dogusa.