Analitičari tumače kako Moskva nedvojbeno koristi politiku prema stranim radnicima kao meku moć prema članicama Zajednice neovisnih država.
Rusko gospodarstvo, posebice poljoprivreda i građevinarstvo, snažno osjeća nedostatak stranih radnika, kako zbog zatvorenih granica iz epidemioloških razloga, tako i planova Moskve da putem politike useljavanja ojača svoj utjecaj.
Kako piše Financial Times, pandemija koronavirusa snažno je smanjila broj radnika iz nekadašnjih sovjetskih republika u središnjoj Aziji. Za Rusiju, milijuni radnika iz tih država izvor su jeftine radne snage za poslove koje većina Rusa ne želi prihvatiti.
Rusko gospodarstvo, posebice poljoprivreda i građevinarstvo, snažno osjeća nedostatak stranih radnika, kako zbog zatvorenih granica iz epidemioloških razloga, tako i planova Moskve da putem politike useljavanja ojača svoj utjecaj.
Kako piše Financial Times, pandemija koronavirusa snažno je smanjila broj radnika iz nekadašnjih sovjetskih republika u središnjoj Aziji. Za Rusiju, milijuni radnika iz tih država izvor su jeftine radne snage za poslove koje većina Rusa ne želi prihvatiti.
Naime, ruski ekonomski problemi, tenzije sa Zapadom koje su donijele sankcije te slabljenje rublje učinili su Rusiju posljednjih nekoliko godina neprivlačnom za radnike iz baltičkih država, Moldavije i Ukrajine.
Pad za četvrtinu
S druge strane, srednjoazijskim državama novčane doznake koje njihovi državljani šalju iz Rusije značajno ublažavaju gospodarske probleme i visoku nezaposlenost.
Primjerice, u najmnogoljudnijoj srednjoazijskoj državi s 35 milijuna stanovnika, Uzbekistanu, više od milijun građana živjelo je i radilo lani u Rusiji. S obzirom na brzi rast stanovništva, uzbečko gospodarstvo ne uspijeva stvoriti dodatnih 200.000 radnih mjesta koliko godišnje nedostaje.
U nekim državama doznake iz Rusije čine i do trećine vrijednosti BDP-a. Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da je iznos doznaka iz Rusije u prvom polugodištu pao za četvrtinu.
Naime, prošlih godina broj radnika iz srednje Azije kretao se između 9 i 11 milijuna. Podaci s kraja travnja pokazuju da u Rusiji radi 5,5 milijuna stranaca, 42 posto manje nego godinu ranije.
“Moramo graditi više nego što sada gradimo. Trebamo graditi značajno više. No to zahtijeva ruke. A njihov je broj pao zbog pandemije”, izjavio je prošlog mjeseca glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Zamjenik premijera Marat Kušnulin procjenjuje da samo u građevinarstvu nedostaje između 1,5 i 2 milijuna stranih radnika.
“Plaće građevinskih radnika povećane su 50 posto, a ponegdje i udvostručene. Vjerujemo da je to jedan od ključnih faktora koji koče razvoj građevinarstva”, kazao je ruskim medijima.
Problemi u poljoprivredi
Zamjenik ministra poljoprivrede Džambulat Hautov tvrdi da se taj sektor suočava s rizikom obustave nekih radova zbog nedostatka oko 38.000 sezonskih radnika.
U nekim južnim regijama stranci čine 60 posto radnika na vrhuncu sezone, kaže Hautov i dodaje kako ruski radnici nemaju vještina, a i ne žele raditi u poljoprivredi čak i uz veće plaće. Osim zatvorenih granica zbog COVID krize, drugi razlog nedostatka stranaca je ruska imigracijska politika.
Predsjednik Vladimir Putin u prosincu je produžio rok predaje zahtjeva za produžavanje radnih dozvola strancima koji su već u Rusiji za još tri mjeseca.
No, u travnju je zamjenik ministra unutarnjih poslova Aleksandar Gorovoj izjavio kako se trenutno u zemlji nalazi oko milijun stranih radnika “na crno” te da moraju napustiti Rusiju ili će biti deportirani.
Dodao je kako Rusija može zatvoriti granice s državama čiji se građani tome ne povinuju. Ruski analitičari smatraju da se radi o političkoj igri Moskve kako bi ojačala svoj utjecaj u bivšim srednjoazijskim sovjetskim republikama.
“Rusija nedvojbeno koristi politiku prema stranim radnicima kao meku moć prema članicama Zajednice neovisnih država”, kaže ekonomistica Irina Ivahnjuk.
“To joj omogućuje paternalistički stav prema bivšim sovjetskim republikama, a u drugu ruku prijetnju deportacije u slučaju sukoba s nekom od njih znajući važnost koju rad u Rusiji ima u održavanju socijalne stabilnosti”, dodaje Ivahnjuk.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Zanimljivo da o ‘mekoj moći’ uvijek govorite kada se radi o Kini i Rusiji. A oni koji su taj pojam izmislili – poglavito SAD – nikada se ne spominju u tome kontekstu.
Nama bliži primjer je Njemačka – svojom ‘mekom moći’ i političkom nadmoći te sposobnošću utjecaja na EU razini opustošila je slabije članice EU, čak i države van EU – pokupila je sve vrijedno, ostavivši ostale kao ribe na suhom. Kako to da ne pišete o pojavama koje se direktno tiču nas?
Uključite se u raspravu