Dovoljan je jedan pogled na cjenike na njemačkim crpkama i svakome je jasno: dizel je osjetno jeftiniji od benzina. Na jednoj crpki u Bonnu na dan pisanja ovog članka litra dizela je koštala 1,06 eura, a litra benzina 1,29 eura.

Razlog su različite stope poreza na mineralna ulja. Na litri dizela država „zaradi“ 47 centi, a na litri benzina 65 centi. “A onda se na to još zaračuna porez na promet”, kaže Jürgen Albrecht iz ADAC-a, najvećeg auto-moto kluba u Njemačkoj.”U konačnici porezna razlika iznosi oko 22 centa po litri.”

Kao opravdanje za porezne olakšice za dizel-gorivo, zakonodavac navodi europski teretni promet. Kamioni, ali i lokomotive teretnih vlakova troše dizel. “Promet robe je izložen europskoj konkurenciji, i druge zemlje imaju slične porezne diferencije”, dodaje ADAC-ov stručnjak Albrecht za DW.

Kako bi se izbjeglo da i “obični” vozači profitiraju od porezne olakšice koja je izmišljena zapravo samo za teretni promet, u Njemačkoj je porez na pojedine dizelaše (“Kfz-Steuer”) više nego za benzince. Osim toga valja dodati i da su dizelaši skuplji zbog viših troškova proizvodnje, često i po nekoliko tisuća eura.

O čemu ovisi isplati li se financijski kupovina dizelaša? O broju prijeđenih kilometara. U prosjeku jedan automobil u Njemačkoj godišnje prevali 12.000 kilometara. Oni koji puno voze, na primjer službeni auto ili taksisti koji godišnje prevale i po 100.000 kilometara, nabavkom dizelaša štede novac. Puno novca. Prosječni vozači, ili ljudi koji samo povremeno koriste vozilo, morali bi se u načelu odlučiti za benzince – čisto iz financijske kalkulacije.

Statistički podaci o registraciji novih vozila pokazuju ipak da su dizelaši sve popularniji. U 1999. godini svaki peto novo osobno vozilo je koristilo dizel, a u prošloj skoro svako drugo (47%).

Financijski to i nema puno smisla, obzirom da u Njemačkoj opada broj prevezenih kilometara (po vozilu). Razlozi su više psihološke naravi, pretpostavlja Jürgen Albrecht iz ADAC-a: "Cijene goriva su godinama rasle, pad cijena u posljednje vrijeme je tu iznimka. Zbog toga se u fokusu našla potrošnja vozila.“ Obzirom da dizelaši osim toga manje troše po apsolviranom kilometru, mnogim se kupcima atraktivnom čini opcija nabavke takvih vozila: „Toči se manje, a po litri goriva se i plaća manje.“

Dizel je ipak problematičan kad se radi o ekološkim aspektima. Europska komisija je u lipnju pokrenula postupak zbog toga što Njemačka nije sveobuhvatno primijenila smjernicu Europske unije (EU) 2008/50/EG o čistom zraku. Posebice je (i to znatno) prekoračena granica emisije dušikovog dioksida. Komisija piše da je "promet posebice teretnih i osobnih vozila koja pokreće dizel-gorivo glavni razlog onečišćenja”.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Savezna vlada se naspram EU-a pravdala s obrazloženjem kako su granične vrijednosti “u realnim okolnostima na cesti znatno veće, nego što se to moglo očekivati kontinuiranim pooštrenjem dozvoljenih vrijednosti na razini Europske unije”. Stoga je još neugodniji skandal oko Volkswagena (VW) i manipulacije testova ispušnih plinova, kojim je očito pogođeno i nekoliko milijuna vozila u Njemačkoj.

Deutsche Umwelthilfe (DUH), neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom potrošača i okoliša, tvrdi da je savezna vlada u Berlinu bila obaviještena o manipulacija VW-a. Porezne (de facto) olakšice za dizel su još jedan dokaz za politiku koja je naklona automobilskoj branši, smatra Jürgen Resch, šef DUH-a. "Automobilska industrija dizel predstavlja kao tehniku budućnosti. Dizel je na glasu kao njemačka vrhunska tehnologija, nijedna druga zemlja tu ne može držati korak s Nijemcima.“

Porast broja prodanih velikih, terenskih vozila (SUV), pokazuje da reklama ima uspjeha i kod kupaca, kaže Resch. "Moglo bi se pomisliti da su Nijemci nacija šumara. Približavamo se brojci od milijun registriranih SUV-a godišnje.“

Resch zato zahtijeva promjenu poreznih stopa. Porez na cestovna motorna vozila morao bi se orijentirati prema količini emisije štetnih tvari, kao u Švicarskoj ili Skandinaviji, smatra on. Kako bi se poboljšala kvaliteta zraka, na cestama bi moralo biti manje dizelaša, dodaje Resch: „Osim ako automobilskoj industriji uspije da dokaže kako se na cesti doista ne može poštivati granične vrijednosti onečišćenja Euro-6.“