Zapadni dužnosnici svim silama pokušavaju oslabiti ruski stisak nad Ukrajinom, kada je u pitanju opskrba plinom, jer se nadaju kako bi rješenjem toga pitanja prinudili Moskvu da okonča krizu u Ukrajini.

Opcije koje razmatraju dužnosnici od Bruxellesa do Washingtona su dramatično povećanje američkog izvoza plina, preusmjeravanje tijeka plina iz zapadne Europe u Ukrajinu, kao i ubrzavanje planova diljem Europe za kupnju plina od drugih država. "Ako se ne pronađe rješenje za pitanje opskrbe plinom, europske države će s vremenom ublažiti stav i ojačati ekonomske veze s Rusijom", poručio je prekjučer britanski ministar vanjskih poslova Willima Hague, a prenosi The Wall Street Journal. Poljski premijer Donalad Tuske jučer je pak istaknuo kako je ovisnost Njemačke o ruskome plinu prijetnja suverenosti Europe. "Smatram da je pitanje Ukrajine pitanje budućnosti i sigurnosti Europske unije", rekao je poljski premijer tijekom posjeta vojnoj bazi na sjeveru Poljske.

Istaknuo je i kako je za to da se "revidira energetska politika" EU-a. "O tome ću otvoreno razgovarati s Angelom Merkel. Skrenut ću joj pozornost na to da aktualni koncept koji se odnosi na politiku zaštite okoliša i distribucije plina predstavlja prijetnju sigurnosti i suverenosti cijele Europe", rekao je. Upravo takvo stanje onemogućuje i ikakvo ozbiljnije nametanja sankcija Rusiji zbog okupacije Krima i raspirivanju ukrajinske krize. To ilustrira i nevoljkost Europske unije, odnosno ponajprije Njemačke, da se odvažnije priključi prijetanjama SAD-a o nametanju ekonomskih sankcija Rusiji. Tako se u Bruxellesu zasad govori samo o pooštrenju viznog režima i odustajanju od zajedničkih projekata. Kako piše Ruski vjesnik, Moskva je jasno dala do znanja da ih takav slijed događaja ne plaši te da su bilo koje mjere u suvremenom svijetu zapravo dvosjekli mač. Podsjetio je na to prošloga tjedna i predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller, poručivši kako Ukrajina duguje tom izvozniku plina 1,89 milijardi dolara te kako nije uplatila taj novac do predviđenog roka, odnosno do prošlotjednog petka.

Upozorio je kako će Gazprom prekinuti isporuke plina Ukrajini ako se ne podmiri dug, što je diljem Europe izazvalo strah od ponavljanja scenarija iz 2009. godine. Naime, tada je Rusija na nekoliko tjedana prekinula isporuke plina Ukrajini, što je podiglo cijene tog energenta, ali i izazvalo nestašice u drugim europskim državama. Osim što se Ukrajina oslanja na uvoz ruskog plina, gdje ga nabavlja čak 70 posto, ta je država i ključna za tranzit toga energenta prema Europskoj uniji. Čak šest europskih država u potpunosti se oslanja na isporuke plina iz Rusije, piše The Wall Street Journal, dok još sedam članica EU uvozi iz Rusije najmanje 50 posto svojih potreba za plinom.  "U stvarnosti vrlo se malo stvari može napraviti po tome pitanju u kratkom i srednjem razdoblju", istaknuo je Edward Chow iz Centra za strateške i međunarodne studije te bivši direktor u Chevronu. Dugoročne posljedice ruske politike prema Ukrajini ipak će natjerati europske kupce da potraže druge partnere i pravce za dobavljanje tog ključnog energenta.

Sankcije

Posljedice bi se odrazile i na američko gospodarstvo

U Rusiji se nimalo ne plaše eventualnog uvođenja ekonomskih sankcija zbog okupacije dijela Ukrajine. "Tijekom posljednjih godina mnogi fondovi su aktivno iznosili kapital iz Rusije, i ta se tendencija može povećati. Od sankcija mogu nastradati i velike kompanije. Mnoge strane financijske institucije smanjit će kreditne linije za Rusiju, što će se odraziti na trgovinu. Ruske kompanije morat će se dogovoriti s drugim bankama, recimo kineskim ili japanskim", smatra direktor kompanije Lobard Odier Arnaud Leckler, piše Ruski vjesnik. Međutim, posljedice sankcija snažno bi se odrazile i na njihovog najvećeg zagovornika. "Naime, lani je Rusija izvezla u SAD robu vrijednu 27 milijardi dolara, a uvela je iz SAD u vrijednosti od 11 milijardi. Moskva ima i velike dolarske rezerve i aktivna je na tržištu dužničkih vrijednosnih papira SAD-a.