"Suočeni smo sa sustavnim masakriranjem industrije", poručio je povjerenik Europske unije za industriju Antonio Tajani. Upozorio je kako je europska opsesija za korištenjem obnovljivih izvora energije podigla cijene struje na, za industriju, neodržive razine pa Europa sve teže može konkurirati američkoj revoluciji eksploatacije plina iz škriljca koja je srušila cijene tog energenta za 80 posto.

Pogrešna religija
"Podržavam zelenu viziju Europe, no ne smijemo dozvoliti da ona postane religija. Potrebna nam je nova energetska politika. Moramo se prestati obmanjivati i ne smijemo žrtvovati europsku industriju u ime klimatskih ciljeva koji nisu realistični, a i ne provode se u cijelome svijetu", rekao je povjerenik Tajani za The Daily Telegraph, tijekom svog boravaka na Forumu Ambrosetti na talijanskom jezeru Como."Gubitak kompetitivnosti je zastrašujuć. Kod investitora je ključno pitanje cijena energije kada odlučuju hoće li ulagati u Europu ili u Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je Paulo Savona, čelnik talijanskog Fondo Interbancario.Izvješće Američkog vijeća za kemiju (ACC) pokazalo je kako je plin iz škriljca omogućio SAD-u sveobuhvatnu i održivu prednost u kompetitivnosti kemijske i industrije plastike, kao i onima koje ih prate. Konzultantska kuća IHS također očekuje kako će se output američke kemijske industrije do 2020. godine udvostručiti, dok će istodobno europski pasti za jednu trećinu.

Nadalje, IHS procjenjuje kako će američka industrija zahvaljajući revoluciji iz škriljca ostvariti dodtnih 250 milijardi dolara u idućih šest godina. I predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio je kako rezanje cijena energije mora biti glavni europski prioritet. "U usporedbi s američkim konkurentima europska industrija danas plaća dvostruko skuplju struju i čak četiri puta skuplji plin. Iako su naše kompanije efikasnije zbog toga ne mogu biti nagrađene na tržištu", istaknuo je Van Rompuy.Produbljivanje neregetske krize u Europi postalo je toliko alarmantno da se nametnulo kao goruće pitanje u Europskoj uniji, čak ispred dužničke krize i njezinog saniranja. Očekuje se da će ono uvelike odraziti i na nacrt direktive Europske komisije o škriljevcu, koji se očekuje u listopadu, a čija se eksploatacija na nivou Unije želi zabraniti. Međutim povjerenstvo za zaštitu okoliša i povjerenstvo za industriju dobro su se ukopali i čini se da su spremni za dugotrajnu rovovsku borbu.

No, čini se da novi zakon i nema prevelike šanse za provedbu jer će na njega gotovo izvjesno veto uložiti Velika Britanija, Poljska i druge države sklone spornom hidrauličkom frakturiranju."Osobno, podupirem korištenje plina iz škriljca u Europi jer to jednostavno moramo učiniti za našu industriju", istaknuo je Tajani, obrecnuvši se i na politiku Europske središnje banke (ECB) kao drugi veliki uteg oko vrata europske industrije.  Naime, Tajani upozorava kako je rigidna monetarna politika Europske središnje banke rezultirala time da tvrtke u Italiji i na periferiji eurozone ne mogu doći do povoljnih kredita."Euro je zaista prejak što otežava kompetitivnost naših kompanija s kineskima. Potrebna nam je prava središnja banka, poput američkog Feda ili Bank of Englanda, koja je voljna promicati rast", rekao je Trajani u neobično oštroj kritici europskih institucija.

Reforma ECB-a
"Europska središnja banka bi trebala posuđivati novac malim poduzetnicima, upravo onako kako to radi Bank of England. Ne možemo smanjiti nezaposlenost ili smanjiti javni dug bez jake industrijske politike koja ide u smjeru oživljavanja malog poduzetništva", požalio se Trajani.Guy Verhofstadt, čelnik Europskih liberala, također je poručio kako je došlo vrijeme da se prošire ovlasti Europske središnje banke, upozorivši kako je eurozona suočena s rizikom kronične stagnacije i "Japanske zime" ukoliko se središnja banka ne prestane baviti samo kratkoročnim mjerama.S druge pak strane, bivši predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet poručio je kako je banka učinila sve što je mogla i dodao kako se države članice još nisu ispunile obećanja o provedbi bankarske unije i ekonomskih reformi. 

Cijena biogoriva

Ulje bi u EU bilo upola jeftinije da politika ne gura biodiznel
Kada bi Europska unija prestala podupirati biogorivo cijene namirnica poput primjerice biljnog ulja do 2020. godine u Europi bi pale za 50 posto, a u ostatku svijeta za 15 posto. Pokazalo je to posljednje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra (JRC)  Europske unije. Naime, Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija najveći su europski proizvođači ulja od uljane repice, a također su i najveći centri europske autoindustrije koja aktivno promiče korištenje biodizela kao mjeru za smanjenje emisija ugljičnog dioksida.

Europska glad za biodizelom izaziva globalne poremećaje
Europska proizvodnja biodizela uvelike se oslanja na ulje uljane repice, no lanjski urod od 18 milijuna tona, milijun tona manji nego 2011. odrazio se na rast cijena jestivih ulja. Naime, 60 posto jestiviog ulja u svijetu su palmino i ulje od soje, no kada se više tih ulja koristi za proizvodnju biodizela manje je dostupno za prehranu što rezultira globalnim rastom cijena jestivog ulja.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa