Znatno povećanje prekovremenih sati koje mađarski poslodavci mogu zatražiti od radnika ne prestaje izazivati kontroverze u susjednoj državi. “Zakon o ropstvu”, kako su ga prozvali sindikati, jučer se našao pred zastupnicima parlamenta, a prema očekivanjima, zakon je trebao proći bez većih problema, s obzirom na odnos snaga u parlamentu gdje Fidesz drži dvije trećine mjesta. Do zaključenja broja nije bilo poznato je li prihvaćen.

Zaobilaženje sindikata

Kako pišu mađarski mediji, vlada premijera Viktora Orbana ne odustaje od zakonskih izmjena. Najvažnija promjena koje donosi novi zakon o radu jest znatno povećanje prekovremenih sati koje poslodavci mogu tražiti od radnika. Naime, umjesto dosadašnjih 250 radnih sati godišnje, nova regulativa dopušta čak 400 sati. Drugim riječima, mađarski radnici ubuduće će svakoga tjedna raditi i do osam sati duže. No, to nije jedina izmjena koja tamošnjim sindikatima diže kosu na glavi.

Prijedlog zakona propisuje da je dogovor o prekovremenim satima sada u izravnoj domeni radnika i poslodavaca, čime se zaobilaze sindikati. “Omogućit ćemo da radnici koji žele raditi duže zarade više, ako imaju mogućnost”, pojasnio je na televiziji Lajos Kosa, zastupnik iz redova Orbanovog Fidesza. Analitičar tržišta rada Janos Kollo kaže za Financial Times kako će zakonske izmjene možda biti poticajne za mlađe radnike koji žele (i mogu) raditi više, ali općenito gledajući, “zaposlenici često nisu u mogućnosti slobodno izabrati hoće li raditi više ili manje”.

Međutim, čak ni to nije najveći problem za sindikate. Naime, prekovremene sate poslodavci će moći platiti za najviše tri godine. Kollo kaže kako se može dogoditi da pojedine tvrtke u međuvremenu propadnu, pa radnici nikada neće vidjeti plaću za odrađene prekovremene sate.

Protiv 80 posto Mađara

Iako premijer Orban uživa veliko povjerenje javnosti, ankete pokazuju da se preko 80 posto Mađara protivi zakonu. Štoviše, tijekom vikenda održani su prosvjedi u Budimpešti zbog zakonskih izmjena. Stoga je Zoltan Laszlo, zamjenik predsjednika Saveza sindikata metalskih radnika, najavio organiziranje generalnog štrajka u zemlji ako zakon prođe u parlamentu.

Oporba pak optužuje vladu da je sklopila “tajni pakt” s multinacionalnim kompanijama kako bi im olakšala problem nedostatka radne snage. To posebno vrijedi za automobilsku industriju koja čini gotovo trećinu mađarske industrijske proizvodnje. Tvornice automobila u vlasništvu su njemačkih kompanija, a u Njemačkoj radnici mogu odraditi najviše 200 prekovremenih sati godišnje.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe