Crnogorska vlada predviđa da će iz državnog proračuna godišnje subvencionirati 32 milijuna eura za otplatu duga za gradnju prve dionice autoceste Podgorica-Meteševo, odnosno tolika će biti razlika između onoga što će Monteput prihodovati od naplate cestarine do iznosa godišnje rate kredita. To pokazuju podaci Ministarstva financija, koje navodi nevladina udruga Akcija za socijalnu pravdu (ASP), pišu Vijesti. Za izgradnju 41 kilometra prioritetne dionice Smokovac-Mateševo u 2014. godini je s kineskom Exim bankom dogovoren kredit od 944 milijuna dolara, poček je šest godina, razdoblje otplate glavnice 14 godina, a kamatna stopa dva posto godišnje.

Iznos rate za glavnicu koju treba vraćati godišnje od 2021. je 67 milijuna dolara, a iznos u eurima će ovisiti o tečajnim razlikama i od tome hoće li će vlada uzeti osiguranje od tečajnog rizika. Nedavno je ministar financija Darko Radunović priopćio da će godišnja rata za otplatu kredita iznositi oko 60 milijuna eura, objašnjava podgorički list. Ministarstvo financija navodi da je ukupna cestarina (i drugi prihodi od projekta autoceste) projektirana na 31,3 milijuna eura godišnje, a da će do 2030. dosegnuti iznos od 44 milijuna eura. "Nejasno je koji su to drugi prihodi na koje vlada računa, a koji će poslužiti za vraćanje dugova", rekla je Ines Mrdović, pravna savjetnica ASP-a.

Razvoj zimskih resorta
Riječ je o preliminarnim prognozama prometa koje je pripremilo Ministarstvo prometa i projekcijama Ministarstva financija, prema kojima se očekuje da na duži rok otprilike polovicu troška pokrije prihod od cestarine. Iako se u dokumentima navodi kako se očekuje negativna neto vrijednost projekta, Ministarstvo financija procjenjuje da će njegova vrijednost ipak biti pozitivna, kada se uzme u obzir poboljšana sigurnost cesta i drugi benefiti, među kojima su skraćivanje ukupnog vremena putovanja kroz zemlju i bolja ekonomska povezanost južnog sa sjevernim dijelom zemlje koja će omogućiti lakše kretanje radne snage i razvoj zimskih turističkih resorta na sjeveru, pozicionirajući tako Crnu Goru kao turističku destinaciju za vrijeme cijele godine.

Također, jedna od prednosti je što će izgradnjom autoceste biti ponuđena alternativa putovanju zrakoplovom, budući da približno 30 posto turista dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Projektira se i povećani promet Luke Bar, koja trenutno prekrca samo dva milijuna tona tereta godišnje, iako ima kapacitete od 4,5 milijuna tona. Kao benefiti se navode i olakšan pristup regionalnom tržištu i smanjenje izravnih troškova kupovine, što će unaprijediti razvoj poduzetništva u zemlji, ali i angažiranje lokalnih građevinskih kompanija, dobavljača opreme i materijala, i radne snage u procesu izgradnje, što će pozitivno utjecati na ekonomiju.

Prema riječima Ines Mrdović, osim općeg navođenja koristi, ministarstvo ne nudi konkretne projekcije koliko bi to točno donijelo novca državi.  Mrdović smatra da su preliminarne prognoze ministarstva o godišnjoj subvenciji od 32 milijuna eura za vraćanje duga prenisko postavljene. "Taj iznos bi u konačnici mogao biti znatno veći, posebno imajući u vidu nedovoljan broj vozila koji prelaze granicu sa Srbijom, a koji je potreban za servisiranje duga", navodi pravna savjetnica ASP-a.

Od cestarine samo 11 mil. €
Iz Monteputa, državne kompanije zadužene za izgradnju prioritetne dionice autoceste, najavljeno je da bi cijena cestarine mogla iznositi 3,3 eura, (četiri eura s PDV-om) pa je potrebno više od 18 milijuna prolazaka vozila da bi se pokrila godišnja rata glavnice od 60 milijuna eura, ne računajući kamate i troškove Monteputa za upravljanje tom dionicom.

Prema podacima ASP-a, dobivenim od Uprave policije, do kraja prošle godine broj ukupnih prelazaka vozila na granici sa Srbijom još nije dosegnuo niti dva milijuna vozila godišnje. Tako je u 2015. broj prelazaka iznosio 1,444.447 vozila, godinu kasnije 1,569.305 vozila, u 2017. je bilo 1,700.834 vozila, a prošle godine 1,781.664 vozila, dok je za prvih devet mjeseci ove godine zabilježen prelazak 1,423.355 vozila. Ako se sljedećih godina broj prelazaka udvostruči i dosegne 3,6 milijuna vozila godišnje, a cijena cestarine bude najavljenih 3,3 eura, od cestarine će se moći naplatiti samo oko 11 milijuna eura. 

Autoceste u regiji

Hrvatska ima najdužu mrežu od 1314 km
Hrvatska ima najdužu mrežu autocesta u regiji i prema podacima HUKA-e ona iznosi 1314 kilometara. Na drugom mjestu je Srbija sa 962 kilometra autocesta, a na trećem Slovenija sa 692 kilometra. Podaci Javnog poduzeća za ceste Sjeverne Makedonije pokazuju da ta država ima ukupno 242 kilometra autocesta, navodi Al Jazeera. BiH ima 208 kilometra autocesta od čega u FBiH 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara. Kosovo ima 107 kilometara autocesta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost