Srbija koristi 55 posto hidropotencijala za proizvodnju električne energije, ali i da koristi cjelokupan potencijal ne bi mogla osigurati energetsku stabilnost bez termoelektrana, rekao je direktor sektora za strategiju Elektroprivrede Srbije (EPS) Aleksandar Jakovljević za Blic.

"Srbija sada dobiva trećinu električne energije iz hidroelektrana, odnosno oko 10,5 teravata (TW) i na drugom je mjestu, nakon Rumunjske, po korištenju vode za poizvodnju električne energije", objasnio je Jakovljević. Prema njegovim riječima, postoji potencijal da se proizvede još oko devet teravata, ali to nije sigurno jer su procjene obavljene prije tridesetak godina. Jakovljević je najavio da je sada prioritet obnova postojećih hidroelektrana i da će se u te svrhe do 2025. godine potrošiti pola milijarde eura.

"Hidroprojekti se teško realiziraju jer sadašnja cijena struje ne osigurava isplativost, a projekcije govore da će i sljedećih godina razlika između osnovne i vršne cijene biti mala, a nema ni dovoljno lokacija za elektrane veće snage, dok probleme stvaraju i imovinsko-pravni odnosi", objasnio je Jakovljević. "Izgradnja hidroelekrana Đerdap 3 i Bistrica u ovom se trenutku ne isplati, osim ako bi država zbog energetske stabilnosti odlučila pomoći realizaciju. Usto, izgradnja hidroektrana na Drini ili Dunavu zahtijeva i dogovore sa susjednim državama, čiji se propisi o energetici razlikuju od srpskih", rekao je direktor sektora za strategiju EPS-a.